Dio Hrvatske u opasnosti od poplava zbog podizanja mora: Ovo su kritične točke
'Moramo imati na umu da smo mi jedna specifična obala, dakle, naša obala je veoma strma i ono što vrijedi za neke atlantske obale'
Zbog klimatskih promjena koje donose i značajno podizanje razine mora, na riječkom je Građevinskom fakultetu napravljena analiza koja detaljno pokazuje koliko su određena područja u opasnosti od poplava. Analiza je napravljena za Kvarner. Kritične su točke, među ostalima, u Rijeci, na Rabu, Cresu, Susku, Unijama. U studenom i prosincu, potopljena riječka tržnica - gotovo je svakodnevica. To jedna od najkritičnijih točaka na Kvarneru, što se tiče poplava zbog podizanja razine mora.
"Kad se digne more i ono dolazi ovdje i digne se. Ta jednostavno odvodne cijevi od oborinskih voda i onda se vraća nazad i znači ta voda izlazi kroz šahtove ovdje, mogla se dignut za toliko gore i toliko digne vode po tržnici", kaže prodavač na riječkoj tržnici Duško Diklić.
"Rješenja nema, ne možete vi dignuti grad za pola metra u zrak", dodaje. Ali s riječkog Građevinskog fakulteta poručuju - rješenja ima, no treba na njima čim prije početi raditi.
"Moramo imati na umu da smo mi jedna specifična obala, dakle, naša obala je veoma strma i ono što vrijedi za neke atlantske obale, koje su plitke, ne vrijedi za nas i ne funkcionira. Dakle, da, umjetni grebeni mogu, ali su relativno rijetke lokacije gdje to možemo primijeniti", kaže profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci Igor Ružić.
More se diglo dva metra
"Od Rimljana se more diglo za dva metra. Po meni će trebati kopirati neke prirodne obale, prirodne obale da bi se to djelovanje mora pomaklo od kopna dalje, znači prema samom moru. Izvoru tih nepovoljnih djelovanja", dodao je Ružić. Projekt analize rizika od poplava započeo je prije pet godina da bi se osmislila prilagodba zbog klimatskih promjena.
Stručnjaci s Građevinskog fakulteta surađivali su sa Zavodom za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Najugroženiji su dijelovi Rijeke, Voloskog, Raba, Cresa, Suska i Unija.
"Kroz ovakav sustav dobijemo stručne podloge koje će sutra koristiti se u urbanističkim planovima, prostornim planovima, u planiranju prostora. dakle, da se zna da je to osjetljivi prostor i da na tom prostoru nije moguće graditi kao da neće biti i kao da je sve u redu. Kao da neće biti poplave", kaže Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. A na riječkoj su tržnici, kažu nam prodavači, poplave sve jače.
"Bude poplava i do metar visine vode. Od ribarnice do prvog paviljona. To sve bude voda, sve pliva okolo. I više nego katastrofično. Ja nisam puno godina na placu, oko 12, 13 godina. Znači u tih 12 godina, to je svake godine sve više i više", rekla je prodavačica na riječkoj tržnici Marina Žepina.
Časopis Nature Geoscience objavio je da će do 2100, zbog topljenja planinskih ledenjaka, razina mora porasti 12 centimetara. Hrvatska obala već se suočava s posljedicama klimatskih promjena.