Država uvodi strože kazne, Hrvati podijeljeni: 'Neka netko kaže gdje rada na crno nema'

Država kreće u ozbiljnu borbu protiv rada na crno, a predstavljena je i nova aplikacija za evidenciju radnika i radnog vremena.

Sustav za evidenciju radnika već se koristi u ugostiteljstvu i platformskom radu, a uskoro stiže i u građevinski sektor, gdje je najviše rada na crno.  U posljednje dvije godine inspekcije su zatekle gotovo dvije tisuće neprijavljenih radnika, među njima 900 stranaca. 

Istodobno se pooštravaju i kazne pa će poslodavci koji u tri godine tri puta prekrše zakon plaćati 8 tisuća eura za svakog neprijavljenog radnika.

Strože sankcije

"Ovaj zakon temelji se na maksimalnoj penalizaciji, puno snažnijoj nego do sada, upravo ponavljanih prekršitelja, odnosno upornih prekršitelja. S druge strane, promovira i potiče one koji su pozitivni, dobri i produktivni poslodavci te, naravno, štiti radnike, njihova prava i njihovu sigurnost.", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Alen Ružić.

"Ono na čemu inzistiramo jest da, kao i dosad, u evidenciji radnog vremena radnik prije svega ima mogućnost kontrole, a zatim i radnički predstavnici, odnosno radničko vijeće i sindikati.", rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. 

"Bez toga se, bojim se, ništa bitno neće promijeniti.", zaključio je.

Može li država stati na kraj radu na crno?

U našoj redovnoj rubrici pitali smo i vas: "Može li država stati na kraj radu na crno?" Evo nekoliko vaših odgovora:

Martina Zen smatra da "koliko mlate obrtnike po glavi stalno s nečim, mislim da će tog rada na crno biti sve više".

"A može li se stati na kraj krađi na crno?", postavlja pitanje Dijana Jašarević-Sedlar.

"Neka netko kaže, ali da ne laže, gdje rada na crno nema", zaključuje kratko i jasno Vlada Nervo.