Hrvatska pri dnu Europe po sigurnosti na cestama: 'Ne možemo više prihvatiti da itko pogine'

Hrvatska se po statistikama sigurnosti u cestovnom prometu nalazi na samom začelju Europske unije, u društvu Rumunjske i Bugarske. Dok najsigurnije ceste imaju Šveđani s 20 poginulih na milijun stanovnika, a prosjek Unije iznosi 43, naša zemlja bilježi poražavajućih 67 smrtnih slučajeva.

U cijeloj Europskoj uniji lani je na cestama poginulo 19.400 ljudi. Procjenjuje se da na jednu poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u teško strada u prometnim nesrećama.

Muškarci čine 77 posto poginulih, a žene 23 posto. Cilj Unije da se broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu smanji za 50 posto do 2030. godine.

O uzrocima ovakvog stanja i mogućim rješenjima u razgovoru s reporterom Borisom Miševićem govorio je prometni stručnjak Marko Ševrović, ističući da je krajnje vrijeme za promjene.

CESTA ZATVORENA ZA PROMET /

Teška prometna nesreća u Donjoj Zelini: Poginula osoba u invalidskim kolicima s motorom

Helsinki kao uzor

Kao svijetli primjer istaknut je Helsinki, grad u kojem u godinu dana nitko nije poginuo u prometu. Takav uspjeh nije slučajan, već je rezultat sustavnog pristupa koji je potekao upravo iz skandinavskih zemalja, objasnio je Ševrović.

"Iz tih skandinavskih zemalja je i krenula ta vizija nula gdje mi jednostavno ne možemo prihvatiti da itko pogine u prometu", rekao je Ševrović, dodajući kako cijela Europa teži cilju da do 2050. godine broj poginulih na cestama bude nula.

Uspjeh Helsinkija, naglašava, ne leži samo u policijskoj represiji, već u pametnoj kombinaciji mjera. "Tu je i dobar javni prijevoz i kombinacija bicikala, pješačenja, razdvajanja tih tokova tamo gdje se može i, naravno, ograničenja brzine tamo gdje su oni miješani."

LETJELO STAKLO /

BMW razbio tramvajsku stanicu, Hitna stigla po ozlijeđene: Ovo su prizori nesreće u Zagrebu

Policija radi najviše, ali sustav zakazuje

Na pitanje o ulozi policije u Hrvatskoj, Ševrović je bio nedvosmislen, pohvalivši njihov trud u prevenciji nesreća.

"Apsolutno, mislim, ako bi nekome trebalo dati zlatnu medalju u Hrvatskoj za brigu o sigurnosti prometa, to je sigurno hrvatska policija. Oni rade definitivno najviše", kazao je stručnjak.

Međutim, problem nastaje u daljnjim koracima sustava, prvenstveno u pravosuđu. Ševrović upozorava na praksu sudova koji često ublažavaju kazne višestrukim prekršiteljima, čime se gubi preventivni učinak.

"Nije dobro kad policija nekoga prijavi 25 puta, a onda ta osoba i dalje ima vozačku. I dalje je na cesti. To je loše", istaknuo je, objašnjavajući da suci često nemaju dovoljno znanja o svojoj preventivnoj ulozi. Smanjivanjem kazne šalju poruku da se opasno ponašanje isplati, što potiče i druge da krše propise.

UŽAS KOD KOPRIVNICE /

Pijani mladić (18) vozio bez vozačke pa sletio s ceste: Prevezli ga u bolnicu s teškim ozljedama

Crna statistika: Muškarci i motociklisti najčešće žrtve

Posebno zabrinjava statistika koja se odnosi na najugroženije skupine. U Hrvatskoj su muškarci žrtve u oko 80 posto prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, a kod vozača osobnih automobila i motocikala taj postotak je još i veći.

Najcrnji podaci vežu se uz motocikliste. Prošle godine život je izgubilo 69 vozača motocikala i mopeda, što je potaknulo Ševrovića na izravan i dramatičan apel.

"Nama je prošle godine poginulo 69 motociklista. Nemojte da se to ponovi ove godine. Apeliram na njihove ukućane: kad netko sjeda na motor, glava ti je u torbi. Na mali broj kilometara, šansa da ćeš poginuti je jako, jako velika, neusporedivo veća s bilo čim drugim", zaključio je Ševrović.