Cijene goriva opet rastu? Energetski stručnjak: 'Vlada ima tri mehanizma da dovede cijene pod kontrolu'

Gorivo poskupljuje prvenstveno zbog krize na Bliskom istoku, a situacija se tamo ponovno zaoštrava. Američki predsjednik Donald Trump poručio je kako je Hormuški tjesnac američki teritorij. Trump je to izjavio na skupu u Južnoj Karolini przed okupljenima dok je vodio kampanju za političku novakinju Darlene Graham, koja se natječe za mjesto u Senatu.

Zaprijetio je i oštrim kaznama zemljama koje nastave podupirati Iran. Još ranije Amerikanci su najavili i najstrože sankcije u povijesti, pa je Iran priopćio kako bi planirani "gospodarski rat" SAD-a protiv Teherana bio kršenje međunarodnog prava.

O cijenama energenata, ali i stanju na Bliskom istoku u studiju RTL-a Danas razgovarali smo s energetskim stručnjakom Ivicom Jakićem.

Ako Vlada ne reagira, dizel bi mogao dosegnuti rekordne iznose. Očekujete li da će ići još gore? 

Sama činjenica da je Vlada odlučila svakih tjedan dana definirati cijenu pokazuje da je situacija dosta nestabilna, ali pokazala je i to da jedna izreka ili jedna riječ koju predsjednik Trump kaže u biti cijenu na burzama ili spusti ili podigne. 

Na taj način se pokazalo da je cijena nafte na tržištu izravno vezana uz krizu na Bliskom istoku. Vlada to prati i činit će sve da stabilizira cijenu, odnosno da iskoristi svoje mehanizme koji mogu omogućiti da se cijena derivata dovede pod kontrolu.

Ti mehanizmi koje Vlada ima u svakom su slučaju plivajuća trošarina i PDV. Osim toga, Vlada čini maksimum da se cijena stabilizira koliko je god moguće. 

Koliko prostora ima Vlada za snižavanje cijena i je li realno očekivati spuštanje PDV-a ili uvođenje plivajućeg u jeku turističke sezone? 

Do sada je u dva navrata bilo naznaka da Vlada ima taj mehanizam i da se može odlučiti na to, međutim nije se odlučila. Turistička sezona očigledno prolazi s cijenama kakve jesu, ali cijene derivata na benzinskim postajama koje naši korisnici koriste na autocestama su veće. 

BEZ INTERVENCIJE VLADE /

Cijene goriva ponovno rastu: Donosimo koliko bismo mogli plaćati od utorka

Koliko bi dizel na autocestama mogao iznositi? 

Već je sada 2,10, 2,20, 2,30 eura, ali to je na neki način i kompenzacija koju je Vlada omogućila kako bi se trgovci na autocestama — koji su veliki potrošači — mogli kompenzirati. No,  nema puno benzinskih postaja kada pogledate koliko ukupno ima trgovaca.

Mali nisu u mogućnosti korigirati cijene, zato najviše i trpe mali trgovci, odnosno male benzinske postaje koje nemaju mogućnost slobodnog formiranja cijena. Na Vladi da utječe na način da se cijena ne digne previše, odnosno da se i njihova marža kontrolira tako da im bude dostatna za zaradu. Znamo da Vlada upravlja tom maržom, ali upravlja i trošarinom te PDV-om.

Vlada ima tri mehanizma. Ako je cijena dizela na tržištu 1,80 eura, ukupna cijena proizvodnje dizela i stavljanja na tržište iznosi 50 posto od te cijene, što je 0,90 eura. 

Trenutačne cijene na globalnom tržištu kreću se oko 86 do 94 dolara po barelu. Bile su i puno više, ove godine išle su i do 120 dolara po barelu. A zašto smo baš tada imali rekordnu cijenu dizela? Tada nije bio toliko skup.

Cijena koja se definira na tržištu, dakle Brent oil — to je Brent benchmark koji se definira na sjevernomorskom tržištu i to je cijena koju svi pratimo. Međutim, ona se razlikuje od cijene sirovine u Dubaiju, Kataru ili Iranu.

No cijena koja definira cijenu derivata ne određuje se izravno prema cijeni koja je trenutno na tržištu. Ona ima određeni vremenski pomak od 2 do 3 tjedna i uključuje odnose koji se zovu CIF Mediteran. To je formula koja definira koliko koštaju derivati. Derivati su uvijek na CIF-u, što znači da uključuju proizvodnju, transport i osiguranje u luci, koja je kod nas Rijeka ili Genoa, kada govorimo o benzinu i dizelu. 

S druge strane, cijena koja se određuje na burzama ima premiju. Problem je i transport koji je isto poskupio, kao i osiguranje. Osiguranje je to koje kompletno diže tu cijenu. Prerada nafte ima svoje troškove — takozvani cracking postupak koji se reflektira na konačnu cijenu derivata na benzinskoj postaji.

POSLJEDICE RATA /

Europski dizel poskupio više od 70 posto, nove analize govore o godinama visokih cijena

Trump najavljuje dodatne sankcije Iranu, a i Rusija ima svojih problema zbog ukrajinskih napada te su zabranili izvoz dizela do kraja kolovoza. Koliko sve to utječe na cijene? 

Približavamo se vrhuncu, peak dolazi s tom cijenom jer ne znam što bi se još moglo dogoditi na Bliskom istoku osim ovoga što je sada: zabrana prolaska, napadi dronovima, Oman, Huti, Iran i SAD. Transport se usporava, vozi se bez transpondera, noću, a nafta se prekrcava na otvorenom moru. 

Na sve smo načine iscrpili alate koji povećavaju cijenu na burzama. Očekujem da cijena neće prijeći 118 dolara po barelu, koliko je bila prije otprilike mjesec dana, a kamoli spominjanih 200 dolara po barelu. Optimist sam i očekujem da će se naći mehanizam kako doći do nafte po solidnoj, ne tako visokoj cijeni.

Što je s domino-efektom prelijevanja tog poskupljenja na ostale u lancu? Očekujete li da će poskupjeti hrana? 

Domino-efekt kod goriva kao energenta izravno je povezan s inflacijom i utječe na konačnu cijenu. Pogledajte samo transport. Sve će se to reflektirati na konačnu cijenu prehrambenih proizvoda i energenata.

A što nas očekuje s cijenama plina na jesen? 

Cijena plina je malo čudna. Plin je sada na TTF-u 64 eura po kWH, što je relativno visoka cijena. Otišao je više nego prije mjesec dana kada je bio ispod 50 eura. Plin izravno utječe na proizvodnju električne energije, ali utječe i na kućanstva i grijanje. 

Očekujem da bi se cijena plina normalizirala sada kada se napune skladišta. Ne samo naše u Okoli koje ima 350 milijuna kubičnih metara — samo radi usporedbe, u skladište Okoli stane plina kao u četiri LNG broda.