Je li ugrožen sustav opskrbe strujom? Energetski stručnjak upozorio na problem

Krško trenutačno radi s 80 posto kapaciteta, a poraste li temperatura Save, tijekom vikenda proizvodnja bi se mogla smanjiti za dodatnih 15 posto. Profesor sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Davor Grgić smatra da hrvatski sustav opskrbe zbog toga nije ugrožen.

"Situacija nije nešto alarmantna, nije ni neko veselje. Trenutni uvjeti koji vladaju na vodotoku Save su takvi da ja ne očekujem u iduća dva, tri dana da bi bilo potrebe za dodatnim snižavanjem. Oni su rekli da bi ispod 50 posto to značilo za njih totalnu obustavu, a ja mislim da do toga nećemo doći", rekao je Grgić.

KOZMIČKI DOGAĐAJ /

Energetski sustavi u Europi pripremaju se na pomrčinu sunca

Hrvatskoj nedostaje oko 70 megavata

Zbog smanjene proizvodnje u Krškom Hrvatskoj trenutačno nedostaje oko 70 megavata električne energije, objasnio je energetski stručnjak Ivica Jakić.

"To vam je kolika je snaga hidroelektrane na rijeci Dravi, 70 megavata. A s druge strane to vam je potrošnja u rangu jednog većeg kvarta u gradu Zagrebu", rekao je.

Slovenska vlada naredila je elektrani da radi s najmanje 50 posto kapaciteta te je proglasila nižu razinu rizika u opskrbi energijom za cijelu zemlju. U Hrvatskoj takvih upozorenja nema.

Iz HEP-a poručuju da će manjak iz Krškog nadoknaditi iz vlastitih izvora i kupnjom na veleprodajnom tržištu.

"Trenutno smanjenje rada NE Krško neće utjecati na sigurnost opskrbe hrvatskih kupaca", naveli su iz HEP-a.

Problem je, međutim, što je električna energija na tržištu trenutačno dvostruko skuplja nego što je uobičajeno, upozorio je Jakić.

"Za očekivat je da građanstvo neće osjetiti povećanje cijene električne energije unatoč ovoj sada krizi po pitanju snabdijevanja. Za industriju je malo drugačije, ovisi o ugovorima koji su napravili. Ugovor koji industrijski kupac radi veže se za rok, snagu električne energije i da li je garantirana ili nije garantirana", rekao je.

VRHUNAC TOPLINSKOG VALA /

Europa na udaru: Mađari smanjili potrošnju struje, pali temperaturni rekordi u Austriji

Mađarska i Rumunjska u većim problemima

Mnogo veće poteškoće zbog niskog vodostaja Dunava imaju Mađarska i Rumunjska. Mađarska nuklearna elektrana Pakš radi s deset posto kapaciteta, zbog čega je Budimpešta ugasila dekorativnu rasvjetu na javnim zgradama, među kojima je i parlament.

U mraku je i dio Bukurešta, dok rumunjska vojska minira otoke na Dunavu kako bi povećala protok vode i omogućila nastavak rada nuklearne elektrane Černavoda.

"One moraju biti ohlađene kako bi bile učinkovite u proizvodnji električne energije. Stoga Rumunjska i Mađarska traže načine kako preusmjeriti ili dobiti više vode u ta područja za hlađenje nuklearnih elektrana", rekla je Jess Ralston, voditeljica energetskog programa u britanskom think tanku ECIU.

REKORDNO NISKI VODOSTAJ /

Nevjerojatni prizori na Dravi: 'Cijeli život sam tu, ali tako niska voda nikad nije bila!'

Brodovi nasukani kod Erduta

Vodostaj Dunava kod Vukovara pao je na minus 65 centimetara, a u Lučkoj kapetaniji ne očekuju poboljšanje u idućih 15 dana. Zbog toga je za tri potiskivača barži s teretom postalo preopasno nastaviti plovidbu.

"Imamo trenutno dva nasukana teretna broda na području Erduta. Nasjeli su još prošli tjedan. Nakrcani su umjetnim gnojivima i žitaricama", rekao je Borna Čerina iz Službe sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Vukovar.

Nizak vodostaj stvara velike financijske gubitke brodarima koji Dunavom trebaju stići u Hrvatsku i druge zemlje.

"Svi brodovi koji su trebali doći, nisu došli. A ovi koji su došli su nakrcani s 20, 30 posto kapaciteta tako da je to sve veliki trošak iz luku i za ostale", rekao je Čerina.

Apokaliptični prizori s Dunava tako ne izazivaju samo iznenađenje, nego i ozbiljne probleme u opskrbi teretom i električnom energijom.