More kod otoka Mljeta skriva tajnu: Pogledajte kakve su sve dragocijenosti izvukli

Jedno od najvažnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na Mediteranu nalazi se u hrvatskom podmorju.

Kod otoka Mljeta hrvatski i međunarodni arheolozi već 11 godina istražuju bizantski brodolom star gotovo 1400 godina, a nalazi koje postupno izvlače s morskog dna – zlatnici, nakit, pečatni prsten, amfore i drugi vrijedni predmeti – mogli bi promijeniti dosadašnje spoznaje o Bizantskom Carstvu i njegovim pomorskim vezama.

Riječ je o brodu koji je isplovio stoljećima prije hrvatskog kralja Tomislava i vikinških osvajanja, a njegovi su teret i dragocjenosti ostali netaknuti sve do nedavnih arheoloških istraživanja.

SNAŽNA KONKURENCIJA /

Ovi otoci su proglašeni najboljima u Europi: U top deset našla se i četiri hrvatska

Jedinstveno otkriće na cijelom Mediteranu

Arheološka istraživanja nalazišta započela su još 2015. godine, a voditelj istraživanja Igor Miholjek ističe kako se radi o nalazima bez presedana.

"Dugo sam u ovoj struci i ovo je prvi put da smo imali sreću, ali i obradili nalaze koji su jedinstveni na cijelom Mediteranu. Nikada ništa slično nije pronađeno u podmorju Mediterana", rekao je Miholjek.

Važnost nalazišta potvrđuje i Justin Leidwanger, arheolog sa Sveučilišta Stanford.

"Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i prijelaz prema srednjovjekovnom svijetu, ovo je ključno nalazište koje nam pomaže razumjeti kako je Mediteran bio povezan morskim putovima, kako se taj sustav počeo raspadati i kako je Carstvo izgubilo svoju moć", istaknuo je.

DIREKT U GRČKOJ /

Od cijene pizze preko čaše vina do smještaja: Je li jeftinije ljetovati na Braču ili na Krfu?

Brod nije bio običan trgovački brod

Dosadašnji nalazi upućuju na to da brod nije prevozio uobičajen trgovački teret.

"Dijapazon materijala koje smo pronašli ne upućuje na običan trgovački brod", rekao je arheolog Pavle Dugonjić.

Među najvrjednijim nalazima nalazi se mnoštvo zlatnih predmeta.

"Tijekom naših istraživanja pronašli smo mnoštvo zlatnih predmeta. Dio toga su zlatni novčići koji pripadaju Heraklijevoj dinastiji, odnosno četvorici careva. Nakon numizmatičke analize znamo da brod nije potonuo prije 685. godine", objasnio je Miholjek.

Prsten koji otkriva da je teret bio namijenjen visokom dostojanstveniku

Posebnu pozornost arheologa privukao je jedinstveni pečatni prsten s prikazom cara.

"Ne znamo za koga je bio izrađen, ali kvaliteta izrade i količina pronađenog zlata upućuju na to da je bio namijenjen nekom visokom dostojanstveniku na carskom dvoru. Tome u prilog ide i prsten pečatnjak s prikazom cara, koji je jedinstven nalaz", rekao je Miholjek.

Na nalazištu je do sada pronađeno oko 600 grama zlata, ali i brojni drugi predmeti koji svjedoče o svakodnevici ljudi na brodu.

Kako su pomorci kratili vrijeme prije gotovo 1400 godina

Uz amfore i luksuzne predmete, arheolozi su pronašli i predmete koji otkrivaju kako su trgovci i pomorci provodili slobodno vrijeme tijekom plovidbe.

"Izvrsni su nalazi žetoni od bjelokosti kojima su kratili vrijeme igrajući društvene igre. Pronađena je i kockica za kockanje", otkrio je Miholjek.

Posebno je zanimljiva i sama olupina broda, čija se duljina procjenjuje između 10 i 20 metara.

'MOGUĆ JE I PRAVI TSUNAMI' /

Klimatolog o potopljenim rivama na Jadranu i vodi do koljena: 'Događa se nešto neuobičajeno'

Brodolom izazvala bura

Iako je brod prevozio iznimno vrijedan teret, njegov kraj bio je, čini se, isti kao i kod mnogih drugih brodova tog vremena.

"Nažalost, stradao je kao i većina njih – zbog loše vremenske prognoze, odnosno bure", rekao je Miholjek.

Jedno od najvažnijih nalazišta bizantskog razdoblja

Za Justina Leidwangera riječ je o najvažnijem brodolomu iz tog povijesnog razdoblja.

"Za mene je ovo najvažniji brodolom iz tog razdoblja. Imamo nekoliko brodoloma koji su stoljeće stariji i nekoliko koji su stoljeće mlađi, ali iz ovog razdoblja, odnosno s prijelaza u 8. stoljeće, imamo ih vrlo malo. Nijedan od njih dosad nije bio u potpunosti istražen ni arheološki obrađen", rekao je.

Istraživanja se nastavljaju

Ni nakon 11 godina istraživanja posao nije gotov. Arheolozi vjeruju da morsko dno kod Mljeta skriva još vrijednih nalaza koji bi mogli dodatno rasvijetliti posljednja stoljeća Bizantskog Carstva.

Instruktor ronjenja Mario Orlandini uvjeren je da najveća otkrića možda tek slijede.

"Ovo nije kraj. Vjerujem da ćemo imati još rezultata za objaviti jer nas sigurno čeka još nekoliko nepronađenih olupina s iznimnim materijalom", rekao je.

Ronioci će zato i dalje nastaviti istraživati podmorje kod Mljeta, u nadi da će upravo sljedeći zaron donijeti novo otkriće koje će dodatno promijeniti pogled na bizantsku povijest i život na Mediteranu prije gotovo 1400 godina.