Koliko će nam računi rasti? Energetski stručnjak otkrio scenarij s cijenom plina za Hrvatsku
O cijeni plina razgovarali smo s energetskim stručnjakom Ivicom Jakićem
Cijene plina na burzama rasle su, u posljednjih mjesec dana i više od 100 posto, potvrđuju nam u Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin.
Reuters upozorava da bi hladna zima, uz povijesno niske zalihe plina u europskim skladištima, mogla dodatno pogurati cijene prema gore. U Hrvatskoj, međutim, iz Agencije za ugljikovodike zasad umiruju - skladište u Okolima trenutačno je puno 71%.
Prema prvim procjenama Hrvatske stručne udruge za plin od listopada računi za plin bit će skuplji, ali koliko to će ovisiti i o Vladinoj subvenciji, koja vrijedi do 30. rujna.
O cijeni plina u RTL-u Danas razgovarali smo s energetskim stručnjakom Ivicom Jakićem.
Očekuje se poskupljenje od sedam do osam posto. Što to znači za naše džepove i što ako ne bude Vladinih subvencija?
Ovo poskupljenje će biti niže nego što se možda očekivalo jer cijene plina na burzama su izuzetno visoke. Samo za usporedbu, sada je 68 eura megavat sat. Prošle godine u ovo doba bilo je 34 eura megavatsat. Da budem slikovit, jedan LNG brod koji ima 160 ooo prostornih metara plina prošle godine koštao je 34 milijuna eura, a danas košta 68 milijuna eura. Poskupljenje je vidite duplo. Vlada ima mehanizme da balansira i uskladi cijenu za građanstvo da ne osjete tako veliko poskupljenje. Osim toga, cijena na burzi nije uvijek relevantna cijeni na tržištu. Cijena na burzi je kao 'benchmark' po kojem se mogu ravnati cijene. Rješenje za Hrvatsku mislim da će biti dosta dobro, koje će biti na tragu inflacije. To poskupljenje neće biti izuzetno visoko.
Zašto je došlo do takvog drastičnog poskupljenja? I na burzama kažu da su količine plina u skladištima rekordno niske. Je li to jedan od razloga ili problemi s opskrbom?
Sama Europska unija ima popunjenost u prosjeku 62 posto, Hrvatska je došla do skoro 70 posto. Zašto su cijene tako visoke? Opet ću se vratiti na proizvodnu cijenu plina, odnosno na izvoru. Ona je i dalje oko 27-32 eura po megavat satu.Ali su poskupjele vozarine, osiguranja, transportni putevi jer je Hormuz zatvoren. Moramo reći da Europa ne dobiva plin samo iz Hormuza, sjeverne Afrike i zapadne. Tu je i Norveška koji je prirodni opskrbljivač njemačkog područja. Diverzifikacija pravaca koje Europa ima ide u korist, ali cijena nije ta koja na burzi definira samo europsko snabdijevanje iz Norveške iz ovih zemalja.
Ako zime budu izuzetno hladne, možemo li očekivati još neka drastična dodatna poskupljenja?
Ne bi smjelo biti ako skladišta budu puna kao što se očekuje da budu. Ona trebaju biti na 85 posto popunjenosti. I naš LNG terminal je dobavni pravac za nas koji nam daje sigurnost opskrbe plina, ali isto tako kontroliramo cijenu. Ne strahujem za značajno povećanje cijene plina, a isto tako ne strahujem da ga neće biti. Jedino će industrija nešto veću cijenu imati, ali ona se već i sad razlikuje od cijene za građanstvo oko 5-6 eura po megavat satu.