Mladen Vedriš otkrio koliko je zaista poskupio život u godinu dana: 'Ministar bi se mogao iznenaditi'

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene u Hrvatskoj u ožujku bile 4,8 posto veće nego lani. Najveći porast ostvaren je u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 11,1 posto. Slijede alkoholna pića i duhan, prijevoz, restorani i usluge smještaja, sport i kultura, kategorija osobne njege, socijalne zaštite i raznih roba i usluga. Unatoč lošim brojkama ministar gospodarstva ponavlja -Vlada se protiv inflacije ne prestaje boriti.

U studiju RTL-a Danas Dajana Šošić razgovarala je s ekonomskim stručnjakom, Mladenom Vedrišem. 

Što bi građane utorak moglo dočekati na benzinskim pumpama?

Ako se to potvrdi, dobra vijest. Plaćat ćemo manje kad tankiramo i ono što je bitno bit će manji inflacijski pritisak koji se preko cijene goriva prenosi na cijeli niz drugih artikala tako da je Vlada svjesna toga pa očigledno pokušava postići ne samo direktne nego i indirektne učinke.

Ako se rat doista uskoro smiri i ako cijena nafte počnu značajnije padati – znači li to da bi opet mogli točiti gorivo po starim cijenama? 

Volio bih da se istim tempom vratimo na one početne cijene. Podsjetimo se, onda je nafta bila negdje oko 70 dolara po barelu, a sada je gotovo 100. Onda je jasno koliko tu postoji prostora za dizanje cijena, toliko postoji prostora za spuštanje cijena, ali volio bih da to bude istom brzinom i tempom kao što su cijene rasle da tako i padaju.

'BORIMO SE PROTIV TOGA' /

Hrvatska opet u vrhu, ali ne po lijepom. Potvrđene loše prognoze, evo što je najviše poskupjelo

Neki trgovci su već najavili nove cjenike – građani se žale i na veće cijene na tržnicama.... Primjećujete li vi već ta poskupljenja u trgovinama? 

To su puzajuća inflacija. Teško ćete vi locirati jedan, dva, tri artikla i iz toga zaključiti koliko su cijene porasle.

Vidite na nečem konkretnom možda?

Kod nas ima neki krug artikala na kojem se povećanje od pet ili 10 centi ne primijeti, ali kad to pretvorite u postotak onda ćete vidjeti taj porast cijena.

Je li to neopravdano po vama?

Sigurno je počela i faza inflacijskih očekivanja. Dio njih koji diže cijene nastoje kompenzirati buduće troškove s današnjim prihodom. Kažu - sutra ćemo imati veće troškove pa ako možemo naš proizvod ili uslugu prodati skuplje pogotovo ako je taj proizvod ili usluga neelastičan, onda se nastoji ta cijena podići.

Znači li to onda kada gorivo poskupi neke cijene idu gore  - kada gorivo padnu - cijene ostaju zabetonirane?

Cijene ostaju zabetonirane jer kod onih koji su poskupjeli uvijek postoje opravdanja od troškova rada do drugih troškova poreza i slično je taj dio razlike, te Delte, utrošen na nešto drugo. Teško je očekivati pad, da će cijene ići natrag, ali je suština zaustaviti daljnji rast cijena i onda porastom realnih dohodaka - ponovno dizati standard.

Vlada uvodi opciju plutajućeg PDV-a, znači li to nužno i niže cijene goriva?

Potencijalno da, Vlada stvara jedan instrumentarij i ona će ga iskoristiti ako bude potrebno, ako će cijene nafte rasti. Ako će cijene nafte padati, naravno da ga neće koristiti jer neće biti potrebno jer još ima elastičnosti kod trošarina.

Rekli ste potencijalno. Što ako trgovci podignu marže?

Vlada ima instrument kojim može propisati određivanje visine marže i spriječiti taj dio špekulacije.

Inflacija je, danas potvrđeno 4,8, HUP procjenjuje da će inflacija ubrzati na 5 posto. Na što biste se vi kladili? 

Ovisi o tome što nam je baza. Statistički zavod ima više od 800 artikala na bazi na temelju kojih računa inflaciju. Tu ulazi i fen i veš mašina i namještaj i onda dobijete prosjek cijena, ali ako izvučete potrošačku košaricu onoga što predstavlja naše osnovne životne potrebe i uzmete da je europski prosjek 100, onda uzmete da je Italija 2 ili 3 postotna poena ispod, a Hrvatska je 3 ili 4 postotna poena iznad tog prosjeka i ja bih rekao da je to možda najrealističnija cijena jer su to artikli s kojima svakodnevno živimo, a ne one koje kupujemo jednom u pet ili 10 godina, a čine prosječnu stopu inflacije. 

Ministar gospodarstva rekao je da sumnja u podatke državnog zavoda za statistiku vezano za inflaciju. Je li vam to neobična izjava?

Svatko ima pravo sumnjati, ali onda treba izvršiti provjeru na temelju te sumnje, a kad izvrši provjeru i dođe do ove potrošačke košarice, mislim da će iznenađenje ići u drugom pravcu. Ta potrošačka košarica raste po stopi inflacije koja je iznad 4,8 posto inflacije.

Koliko biste vi rekli?

Ja mislim da u ukupnosti na razini godine dana ono što kupujemo, ono od čega živimo, sigurno je poraslo negdje 15-ak posto, to je nekakav prosjek i to je naš realitet.