Izrada jednog centimetra traje i do šest sati: Vještina na Pagu prenosi se s koljena na koljeno

Iako je za izradu samo jednog centimetra paške čipke potrebno sjediti i do šest sati, ova se vještina na Pagu i dalje prenosi s koljena na koljeno.

Specifičnu tehniku izrade, koja je uvrštena na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, svake godine dolaze učiti ne samo mlade Pažanke nego i iskusne čipkarice iz cijele Europe.

Među njima je i Kotoranka Natalija Maksić koja, iako podučava izradu dobrotske čipke, želi savladati upravo pašku.

"Po meni je to savršena čipka na iglu koju sam vidjela. I ja se bavim čipkom na iglu, mi imamo sličnu, ali ovo je savršenstvo", kaže Maksić.

15. MEĐUNARODNI FESTIVAL /

Na Pag stigle čipkarice iz cijele Europe, uče tehniku zaštićenu UNESCO-om: 'Naša čipka je izazovna'

Umijeće koje se uči godinama

Osnove izrade moguće je usvojiti tijekom dvodnevne radionice, no za potpuno svladavanje ove zahtjevne tehnike potrebno je i godinu dana.

"Ovo se jedno 15-ak dana radi, ali 4-5 sati dnevno, koliko se može sjedit. Ima jedno 25 motiva, radi se na tvrdom kušinu, kartonu, mora se imati uvijek čiste ruke, dobar vid.

Čiste ruke jer izvorno čipka kad je gotova, ona se ne pere, mora biti čista. Tako da žene koje su šivale čipku nisu radile u polju", objašnjava učiteljica čipke iz Paga Marija Paro Vidolin.

Simbol identiteta otoka Paga

Nekada je paška čipka bila neizostavan dio djevojačkog miraza, a danas je jedan od najvrjednijih suvenira i simbol identiteta grada.

"Paška čipka je simbol identiteta našeg grada. Ona nije samo rukotvorina, ona je puno više od toga.

Tako da 15. međunarodni festival čipke upravo valorizira pašku čipku kao jednu od najvažnijih naših vrednota u gradu", kaže direktorica Turističke zajednice Grada Paga Martina Pernar Škunca.

SKANDAL U ZADRU /

Profesorica imala neprimjeren odnos s učenikom, roditelj pronašao sporne poruke?

Čipkarice iz cijele Europe na Pagu

Međunarodni festival čipke i ove je godine okupio čipkarice iz brojnih europskih zemalja. Među njima je i Amela Fazić iz Gračanice u Bosni i Hercegovini, koja predstavlja gračaničko keranje – tehniku kojom se izrađuje i međunarodno poznati Cvijet sjećanja na srebreničke žrtve, kakav je nosila i Angelina Jolie.

"Radi se samo s jednom iglom i koncem, vežu se kukice i ono što je zanimljivo, ako bi mi ovaj dio ovdje prerezali, ništa se ne bi rasporilo kao kod heklanja ili kod neke druge vrste kere", objašnjava Fazić.

Na festivalu sudjeluje i belgijska učiteljica čipkarstva Wally Tboma koja ističe da je učenje čipke proces koji traje godinama.

"Kao čitanje je kod kojega najprije učite slova, pa male riječi, a onda napredujete i to je jedna evolucija. I naravno, što duže to radite, postajete bolji. Kao i kod svega postajete majstor nakon mnogo godina", kaže Tboma.

IDU VELIKA OGRANIČENJA /

Hrvatska županija uvodi brutalno pravilo: Mnoge je to živciralo, sad dolaze na svoje

Tradicija koja živi među mladima

Bogata povijest paškog čipkarstva seže i do početka 20. stoljeća, kada su paške čipkarice odlazile raditi na carski dvor Habsburgovaca.

"Pokojna teta Luca Špero, koja je prva išla, rekla mi je osobno: 'Kad bi princeze dobile neku ideju, nešto maštovito htjele, a bile su dvije, mi smo noći i noći šile.' Ali bili su fer. Kad bi obavile posao, onda bi ih znali voziti par dana po Beču, kočijama da se malo relaksiraju", prisjeća se predsjednica Društva paških čipkarica "Frane Budak" Neda Oros.

Kako bi se ova vrijedna tradicija očuvala, čipkarstvo se danas na Pagu može učiti već u osnovnoj školi kroz izborni predmet, dok srednjoškolski program osposobljavanja za ovaj zanat traje godinu dana.