Opaka bolest uništava im sve, očajni su: 'Nemamo urod minimalno sljedeće tri godine'

Berba grožđa ove je godine uranila i pokazala razmjere štete fitoplazme, odnosno zlatne žutice vinove loze. Potvrđena je u 14 županija, a u nekim je vinogradima šteta veća od 50 posto.

U svojim redovima vinogradar i vinar iz Međimurja posjekao je oko 300 trsova ove sezone. U posljednjih nekoliko godina izgubio je četiri hektara vinograda. Šteta je, kaže, ogromna.

"Svake godine nakupi se sve više i više takvih trseva koje treba nadosađivati. To se ne može raditi strojno, nego ručno. Mi onda od tog novog trsa nemamo urod sljedeće minimalno tri godine, a do punog uroda prođe čak i pet", kaže nam Filip Palašek.

Bolest prenosi američki cvrčak koji se nekontrolirano razmnožava u zapuštenim vinogradima, odakle kukci zarazu šire u susjedne, zdrave nasade.

Osim u Međimurju, bolest je rasprostranjena u 14 županija, a godinama se protiv nje bore i u Prigorju.

"Cijelo Prigorje ima sigurno, da ne pretjeram, 10 do 15 posto vinograda koji su zapušteni. Gdje su starije obitelji, zapušteni su posjedi i nema tko raditi", kaže nam vinogradar i vinar iz Đurđekovca Stjepan Polovanec.

Da zbog nemara jednih nastradaju i oni koji u svoje vinograde ulažu, potvrđuju i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ondje se bere, a berba je i ove godine otkrila razmjere štete.

'BAŠ U BANANI' /

Ratari pokazali računicu koja ih baca u očaj: 'Cijene ravna crta, kao kad srce prestane kucati'

"To nije žućenje lišća koje se javlja kad lišće stari, nego su to baš tipični simptomi zlatne žutice. Lišće uvijeno i prilikom pritiska se šuškavo drobi, pa vidite da se radi o nečemu drugom, a ne o tipičnom žućenju lista", objašnjava profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Marko Karoglan.

'One koji se ne pridržavaju mjera treba kazniti'

Mladice su također, kaže, nedovoljno razvijene, a nema ni ploda. Stručnjaci upozoravaju da u zaraženim vinogradima nastrada 5 do 10 posto trsova, što u prijevodu znači da daju i toliko manje grožđa, odnosno proizvede se i toliko manje vina. No štete su u nekim vinogradima i stopostotne.

"U vinogradu je Chardonnay, skoro je sve otišlo, a jedno 500 metara dalje je isto Chardonnay – ove godine oko 50 posto je otišlo, to ću sve morati izvaditi", kaže Polovanec.

Jer lijeka protiv bolesti nema, pa zaraženi trsovi moraju van. No to je opet povratak na početak, kaže, jer u zapuštenim i napuštenim vinogradima zaražene trsove nema tko izvaditi, pa očajni vinari mole Ministarstvo za pomoć.

"One ljude koji se ne pridržavaju mjera treba kazniti. Ako netko ne uklanja svoje zaražene trsove, da tu uleti država, iskrči te vinograde i onda im ispostavi račun", kaže Palašek.

Država će pak, kažu nam, pomoći kao i svake godine.

"Vinogradari koji imaju više od 20 posto zaraženih nasada dužni su ga skroz iskrčiti, a Ministarstvo do 100 posto financira obnovu, odnosno podizanje novog vinograda na tom području", poručio je načelnik Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić.

No vinari se i dalje pitaju tko im jamči da im i u obnovljenom nasadu, zbog nemarnih susjeda, bolest ponovno neće uništiti urod.