Lopovi im kradu voće i povrće: 'Susjed mi je poslao poruku da iz vrta izlazi žena'
Vrtlari podsjećaju da, bez obzira na vrijednost ukradenog povrća ili voća, krađa ostaje kažnjivo djelo te da počinitelji za takve postupke mogu odgovarati
Osječki urbani vrtovi zamišljeni su kao mjesto na kojem građani mogu obrađivati vlastite parcele, uzgajati voće i povrće te uživati u plodovima svog rada.
No posljednjih mjeseci sve više korisnika suočava se s neugodnim prizorima – nestalim povrćem i voćem koje je netko ubrao bez dopuštenja.
Jedna od korisnica urbanih vrtova, Magda Novak, kaže kako joj je s parcele nestala paprika koju je samo dva dana ranije zalijevala.
"U subotu je paprika bila tu jer sam je ja polijevala, a u ponedjeljak, kad sam došla ponovno zalijevati, više je nije bilo. Ne znam što se dogodilo, valjda su došle ptičice i odnijele ju... Ma ne, prestrašno", kaže Magda.
Urbani vrtovi trebali su biti mjesto zajedništva, rada i zadovoljstva za sve koji žele uzgojiti vlastitu hranu.
"Da ljudi imaju svoj dio u kojem će uživati. Ne moram imati puno, ali želim znati da je to moje, da sam ja to uzgojio i da to nešto vrijedi", ističe predsjednica Udruge korisnika urbanih vrtova Osvrt Osijek, Sofija Majić.
Lopovi dolaze kada nema nikoga
Prema riječima korisnika, kradljivci vrlo dobro znaju kada su vrtovi prazni.
"U nedjelju ujutro, u pet sati i dvije minute, susjed s četvrtog kata poslao mi je poruku da iz vrta izlazi žena s bijelom vrećom", prepričava Magda Novak.
Sofija Majić smatra da se krađe događaju planski.
"To su ljudi koji točno znaju kada u vrtovima nema nikoga. Tada dođu i uzmu što god žele", kaže.
Magda Novak jednom je prilikom zatekla nepoznatu ženu kako bere povrće na njezinoj parceli i puni torbu.
"Pitala sam je: 'Gospođo, jeste li se zabunili u parceli?' Rekla je: 'Ne, mene je poslala Magda da uberem papriku.' Pitala sam je poznaje li Magdu, a ona je odgovorila da je, naravno, poznaje. Rekla sam joj: 'Gospođo, Magda sam ja i ovo je moja parcela. Sram vas bilo.' Nakon toga su krenuli svi mogući epiteti", prisjeća se.
"Ovo što se sada događa zaista više nema zdrave pameti. Ne znam kako to uopće objasniti", dodaje Majić.
Magda smatra da dio ljudi urbane vrtove doživljava kao mjesto na kojem mogu besplatno uzeti što god požele.
"Ljudi smatraju da je ovo njihova samoposluga, da mogu doći i uzeti bez problema."
Na samoposlužnim štandovima krađa gotovo da nema
Zanimljivo je da potpuno drukčija iskustva ima Dubravka Ciganović iz Alilovaca, vlasnica samoposlužnog štanda na kojem kupci sami uzimaju proizvode i ostavljaju novac.
"Ljudi često čak ostave i više novca nego što bi trebali platiti", kaže.
Dodaje kako kupci, čak i kada nemaju točan iznos, ne posežu za kutijom s novcem.
"Neće nitko otvoriti kutijicu i uzeti kusur. Radije će zvati ili tražiti pomoć. Nije u redu da se netko muči i radi, a da drugi dođe i pokupi njegov trud", kaže.
Apel na poštovanje tuđeg rada
Osječke vrtlarice smatraju da oni koji kradu ne razmišljaju o uloženom trudu.
"Da razmišljaju, znali bi koliko rada, vremena i novca netko ulaže u svoj vrt. Nekome je to i važna pomoć kućnom budžetu", kaže Magda Novak.
Predsjednica udruge korisnika vrtova poručuje kako je rješenje prije svega u odgoju i poštovanju tuđe imovine.
"Od malih nogu trebamo učiti da budemo zajedno, da dijelimo ono što imamo, ali i da ne uzimamo ono što nije naše. Svoje čuvaj, tuđe poštuj."
Podsjećaju i da, bez obzira na vrijednost ukradenog povrća ili voća, krađa ostaje kazneno odnosno prekršajno kažnjivo djelo te da počinitelji za takve postupke mogu odgovarati pred zakonom.