Proširio se Hrvatskom: Ubija sve oko sebe, noćna je mora alergičara i agresivno se brani

Lijep, ali opasan jer ubija domaće biljke, štetnik je u poljoprivredi i noćna mora alergičara. Riječ je o pajasenu, jednoj od najinvazivnijih biljki u Europi koja se širi Dalmacijom. Zovu ga tatula ili divlji orah. Struka upozorava da ga hitno treba obuzdati, posebno u Nacionalnom parku Krka gdje uništava sedru i ugrožava bioraznolikost.

Ova biljka brzo raste i ima lijepu krošnju, ali se isto tako brzo širi i istiskuje sve druge biljne vrste, pa ovo stablo zovu i šumski ubojica. Pajasen ispušta otrov, ne napadaju ga kukci, ne jedu domaće ni divlje životinje.

"On ne cvate, ništa, on samo ide u visinu i baca grančice, na kojima ima puno listova. To je meni pod prozorom u Zagrebu izraslo, gdje mi je prije bila ruža penjačica prekrasna", kaže Lidija Grebner.

I Denis Mušćet iz Biograda je svjestan opasnosti od ove biljke. "Teško se riješiti i brzo se širi, tako da ne znam što bi rekao na to. Triba razmislit kad se uvozi kakva je vrsta, je li se brzo razmnožava ili pomalo", kaže.

S njim ratuju i u NP Krka

Problem je što je pajasen iz Kine u Europu stigao u 18. stoljeću kada nije bilo biljnih putovnica kao ukrasno egzotično drvo. Do danas se proširio i po cijeloj Hrvatskoj, a s njim ratuju i u Nacionalnom parku Krka.

Gordana Goreta, stručna voditeljica u Nacionalnom parku Krka objašnjava opseg problema pajasena. "Ženska stabla mogu u vegetacijskoj sezoni preko 380 tisuća sjemenki raširiti na druge strane, a širi se i vegetativno korijenjem. Tako da smo primjetili kad smo ga mehanički uklanjali, on se bori protiv toga. Mi smo išli na iscrpljivanje."

Kad ga se posiječe, još je i gore jer se agresivno brani - putem korijenja u roku od tjedan dana ispusti i do 200 novih izbojaka iz kojih rastu nova stabla.

KRKA U OPASNOSTI /

Pola kilometra od Nacionalnog parka teče potok pun fekalija, stanje u ovom mjestu je alarmantno

U čupanju je spas

"U Nacionalnom parku gdje ne postoji mogućnost tretiranja kemijskim sredstvima, jedini način uklanjanja pajasenovih mladica je mehaničkim putem, odnosno što bi se narodski reklo – čupanjem", izvijestila je s lica mjesta RTL-ova Nikolina Radić.

Potrebno je iščupati cijeli korijen i tako ga iscrpiti do kraja. Tom su se metodom poslužili i u Parku gdje je lani završen četverogodišnji projekt uklanjanja biljne napasti. Uloženo je 2 i pol milijuna eura, što je sufinancirano i iz EU fondova, ali uložen je i veliki trud.

"Nemamo iluzije da ćemo ga potpuno ukloniti, ali ako ga budemo imali u omjerima u kojima ćemo omogućiti ostaloj vegetaciji da se razvija, onda je to uspjeh, a i ovo što je sad postignuto je uspjeh. Mi smo tijekom projekta uklonili preko 1200 odraslih jedinki stabala i preko 67 tisuća mladih izbojaka", kaže Gordana Goreta.

Projekt je uz Krku proveden na 218 hektara zemljišta, na osam različitih parcela koje se sada nadzire kako se pajasen ne bi vratio. U ostatku Parka tek predstoji velika bitka s lisnatom napasti.