Pogledajte kako se nekad vršilo žito: Stari običaj oživio nakon gotovo stoljeća

U Staroj Ploščici kod Bjelovara oživjeli su stare žetvene običaje koji se ondje čuvaju gotovo cijelo stoljeće. Mještani su pokazali kako je nekada izgledalo mašinanje, odnosno vršidba žita, jedan od najvažnijih poslova u godini.

U središtu događanja bila je dreša, gotovo 90 godina star stroj koji odvaja zrno od slame. Njezin je zvuk nekada označavao početak velikog posla, a Reginu Sermek i danas vraća u mladost.

"Uvijek je lijepo bilo, uvijek je na mašinanju bilo jako veselo, uvijek se zapjevalo", prisjetila se.

Nekada je vršidba bila zajednički posao cijelog sela. Nakon žetve snopovi pšenice dovozili su se konjskim zapregama, a posao je trajao od ranog jutra do večeri. Za mašinanje je trebalo dvadesetak ljudi, a išlo se redom od kuće do kuće.

"Trebalo je 20-ak težaka, ujutro se kretalo rano oko 3-4 sata u noći i cijeli dan se mašinalo. Išlo se redom od kuće do kuće", objasnio je organizator manifestacije Mladen Kobra.

'MOŽE BITI POGUBNO' /

Može li Hrvatska izdržati novi val poskupljenja? Stiglo upozorenje: 'Nema povratka na staro'

Posao cijelog sela

Dugogodišnji voditelj i osnivač mašinanja u Staroj Ploščici Ivan Brkljaš objasnio je kako je izgledao cijeli proces. Žene su dodavale snoplje u vršilicu, nakon čega su se odvajali zrno, pljeva i slama.

"Elevator ovaj odnosi slamu, a tamo ide pljeva, a ove žene bacaju snoplje i dolje curi zrno", rekao je Brkljaš.

Nakon što bi stroj prestao raditi, slama se skupljala i pripremala za stočnu sezonu, a potom se vagao urod zbog kojeg se cijeli dan radilo. Upravo je količina žita nekada odlučivala hoće li obitelj imati dovoljno hrane tijekom godine.

"Nekada je to bilo osnovno sredstvo za jelo, napredak u obitelji. Tko je imao žita - nije bio gladan, normalno", istaknuo je Brkljaš.

Kad bi posao završio, cijelo bi selo sjelo za isti stol. Milkici Crkvedac prizor sijena i rad oko snopova probudili su uspomene iz djetinjstva.

"Ja sam radila kao dijete, kao djevojka i onda mi nije problem. To sam uvijek s tatom radila na snopu i morala sam gazit", ispričala je.

ZNATE LI ŠTO JE EKOMUZEJ? /

Najmanja županija, ali s najinovativnijom turističkom ponudom: Istražili smo jedinstvene sadržaje koje nudi Međimurje, evo što obavezno posjetiti

U ovakvim manifestacijama najviše uživaju oni koji mašinanje pamte iz mladosti, no Regina Sermek strahuje da zanimanje mlađih generacija polako nestaje.

"Oni to izbjegavaju, možda više ni nebu mašinanja... mi stariji ne moremo, a ovi mladi njih to ne interesira", rekla je.

Ipak, ovakvi je dani vraćaju u neka prošla vremena.

"Kak ne! Uvijek je ljepše to, mislim da sam i mlađa onda", poručila je kroz smijeh.

Žito će sada nastaviti svoj put prema brašnu, a priča o mašinanju ponovno će se ispričati dogodine, sve dok bude onih koji je žele sačuvati.