Posjetili smo gigantsko postrojenje koje čuva sve najvažnije podatke Hrvata

Kilometri duge cijevi hlade prostor na kojem se čuvaju naše fotografije, mailovi - svi najvažniji podaci u državi. I dok bi centar u Topuskom za hlađenje koristio vodu, ovdje je za to ključan zrak.

"Nalazimo se u podrumu podatkovnog centra. Ovo oko nas je rashladna stanica koja upuhuje hladan zrak gore iznad i hladi zapravo informatičku opremu. Možemo reći da uz sam rad informatičke opreme, potrošnja ove rashladne stanice čini najveći dio potrošnje električne energije podatkovnog centra", objasnio je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a.

Ovaj podatkovni centar smješten je tridesetak kilometara od Zagreba, u industrijskoj zoni Jastrebarskog. Druga, manja lokacija je u glavnom gradu.

500 puta manje snage od novog data centra

Podatkovni centri u Zagrebu i Jastrebarskom zajedno imaju snagu dvije tisuće kilovata, što je čak 500 puta manje od planiranog centra u Topuskom pa je i manji broj potrebnih radnika. 

"Na ovoj lokaciji zaposleno je 15-ak ljudi, u Zagrebu imamo gotovo 600 zaposlenih, a ako gledamo samo broj zaposlenih koji opslužuje podatkovne centre, uključujući infrastrukturu, to je u grubo oko 50 ljudi", rekao je Bilić.

'TROŠI VIŠE STRUJE NEGO ZAGREB' /

Gigantski projekt zabrinuo mještane hrvatskog sela, Slavka: 'Ne znam kuda da idem, što radim'

Temeljni registri Hrvatske

Informatička oprema nalazi se na prostoru od 1200 četvornih metara, veličine kao tri košarkaška terena. 

"Ovdje su temeljni registri Hrvatske, najvažniji podaci hrvatskih građana i poduzetnika, Porezna uprava, Carinska uprava, zdravstvo, mirovinski sustav, ali isto tako ovdje se nalaze podaci najvećih hrvatskih banaka", rekao je Bilić.

Svi podaci nalaze se u oko 700 IT ormara.

"U jednom boksu nalazi se oko 20 IT ormara koji moraju biti otprilike metar iznad tla kako bi se omogućilo hlađenje", objasnio je Bilić.

'MALO ME IZNENADILO' /

Hrvati će plaćati račune projekta u Topuskom? Stručnjak: 'Na kraju se to prebacuje na građane'

Što ako nestane struje?

U slučaju nestanka struje, podaci su i dalje sigurni. Postoji rezervno napajanje, a neprekidan napon omogućuju baterije dok se ne upale generatori za što su potrebne otprilike tri minute.

"Ovo je jedan od dva energetska bloka gdje su generatori koji u slučaju ispada mreže preuzimaju na sebe proizvodnju električne energije kako bi se osigurala neprekidnost rada sustava", kazao je Bilić.

Sigurnost centra

Uz struju i hlađenje važna je i sigurnost centra oko kojeg je postavljeno više od dva metra bodljikave žice, gotovo 300 kamera i fizička barijera za zaštitu opreme. Sve je prema najvišim standardima. 

Na krov i južnu stranu zgrade do kraja godine postavit bi se trebali i solari. Inače, prema Ministarstvu uprave u Hrvatskoj postoji 70 podatkovnih centara, od čega je 48 u državnom vlasništvu, a ovaj u Jastrebarskom je najveći. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!