Zašto u Srbiji i dalje veličaju Mladića? Povjesničarka: 'Svoje su strateške ciljeve ostvarili'

Od genocida u Srebrenici i zločina koje je počinio balkanski krvnik Ratko Mladić prošla je 31 godina. Nekadašnji zapovjednik bosanskih Srba i pravomoćno osuđeni ratni zločinac preminuo je u četvrtak u pritvorskoj bolnici u Scheveningenu, gdje je služio kaznu doživotnog zatvora.

Povijest će reći svoje. U studiju RTL-a Danas razgovarali smo s Anom Holjevac Tuković, voditeljicom Odjela arhivskoga gradiva Domovinskoga rata u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru.

Najveći ratni zločini na ovim prostorima vežu se uz jedno ime. Koliko je pogrešno ili točno cijelu priču zapravo svesti na Ratka Mladića? 

Pogrešno je. Kada govorimo o Ratku Mladiću, moramo ga gledati u kontekstu velikosrpske politike. U toj velikosrpskoj politici prosrpska Jugoslavenska narodna armija bila je sredstvo za provođenje te politike. Upravo je ta ideja, koja je oživotvorena početkom 20. stoljeća pa ponovno nakon 19. stoljeća, u konačnici bila i uzrok rata — da svi Srbi žive u jednoj državi.

Je li on onda bio samo izvršitelj ili ideolog jednog velikog vojnog projekta?

Bio je izvršitelj. Jugoslavenska narodna armija bila je sredstvo, a on je bio general i najprije pukovnik u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Možemo govoriti o njegovu profilu kao osobe, što se vidi iz transkripata i dokumenata koji su zastrašujući. Međutim, njega možemo gledati isključivo u sklopu Jugoslavenske narodne armije i ostvarivanja velikosrpske politike.

OŠTRE REAKCIJE HDZ-A /

Liječnica dobila otkaz zbog skandalozne objave o Mladiću

Kada govorimo o tom profilu, postoje transkripti u kojima razgovara 7. listopada 1991. točnije s Nikolom Uzelcem, koji je bio zapovjednik Banjolučkog korpusa JNA. Razgovarali su kako treba tući i napadati Biograd na Moru jer da su to 'ustaše i maspokovci'. Tu se vidi bešćutnost i napad na civilne ciljeve i civile bez ikakvih zazora, pri čemu on ima i reminiscencije da je to srpska zemlja i srpski teritorij.

Kako onda general JNA postaje ratni zločinac? Postoji li neki prijelomni trenutak prije ili tijekom Domovinskog rata? 

Jugoslavenska narodna armija bila je sredstvo za izvršenje velikosrpskog projekta. Možda se najtočnije pozvati na sjednicu Skupštine srpskog naroda u BiH održanu 12. svibnja 1992., gdje je izneseno šest strateških točaka Srba u BiH. Navedeno je da se Srbi moraju razdvojiti i razgraničiti od ostala dva naroda u BiH, da moraju uspostaviti koridor između Semberije, istočnog i krajnjeg zapadnog dijela, da Republika Srpska mora imati izlaz na more, da se utvrdi granica na Uni i Neretvi te da Sarajevo bude podijeljeno na srpski i muslimanski dio.

Taj dokument osporava dogovor nekoliko dana prije između Bobana i Karadžića. Dokument od 12. svibnja 1992. pokazuje da od toga nije bilo ništa. Na toj sjednici Ratko Mladić rekao je kako se ti strateški ciljevi Srba u BiH ne mogu ostvariti bez genocida. Bio je svjestan toga, ali ga je i dalje provodio.

Kada spomenemo ime Ratka Mladića, uvijek ga se veže za Srebrenicu i genocid za koji je osuđen. Međutim, on je svoj krvavi trag debelo ostavio i u Hrvatskoj. Zašto ga Haag nikada nije osudio za to? 

To je pitanje samog karaktera Haškog suda jer je hrvatska strana prikupila i dokumentirala sve podatke i činjenice o zločinima, sravnjivanju Kijeva i Škabrnje te napadima na Šibenik, Sinj i Zadar, koje nije uspio osvojiti. Mladić nije ostvario strateške ciljeve Jugoslavenske narodne armije u Hrvatskoj. Počinio je masovna zlodjela u Kijevu i Škabrnji. 

NESTALI U DOMOVINSKOM RATU /

Tražeći supruga Matija je doznala tko ga je ubio: 'Na svim slavljima smo sjedili s tim čovjekom'

Postoji teza da su ga htjeli osuditi za ono što sigurno mogu — za Srebrenicu i genocid. 

Jesu li ovi dokumenti upućivali na to da je sigurno počinjen zločin i na području Republike Hrvatske te je li cilj bio da se postupak što prije sprovede? To je ovisilo o samom karakteru Haškog suda.

Mnogi će i danas reći da se istina o Domovinskom ratu treba pisati na temelju presuda Haškog suda, no to je pogrešno. Ako ćete za 40 ili 50 godina čitati tu optužnicu nigdje nećete naći zlodjela počinjena u Hrvatskoj. Zato presude Haškog suda ne možemo promatrati i uzimati kao primarni dokument.

Županijski sud u Šibeniku ga je osudio na 20 godina u odsustvu.

Pravomoćno je osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Kako je moguće da je za dio ljudi on i dalje heroj koji se veliča? 

Znakovit je transkript razgovora od 11. svibnja 1996. između Slobodana Miloševića i Ratka Mladića, gdje mu Milošević kaže nešto što je zastrašujuće: da su uspostavili Republiku Srpsku, potpisali granice u Daytonu i Parizu te da su svoje ciljeve zapravo ostvarili. Ti su ciljevi ostvareni i zato ga u Srbiji veličaju.

Po čemu će povijest pamtiti Ratka Mladića? 

Kao izvršitelja, generala JNA u sklopu velikosrpske politike koja je bila krvava i razorna i odgovorna za rat u Hrvatskoj i kasnije u BiH. Zločini koje je počinio na neki su način nagrađeni stvaranjem Republike Srpske i ostvarivanjem tih ciljeva.