RTL ekskluzivno istraživanje: Više je onih 'sada žive bolje', ali jedna stvar većini nedostaje
Građani su podijeljeni, no više je onih koji poručuju: sada živimo znatno ili nešto bolje
Ovoga tjedna obilježili smo 13 godina od hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, pa je agencija Promocija plus za RTL provela istraživanje o dojmu i stavovima građana o Uniji.
Građani su podijeljeni, no više je onih koji poručuju: sada živimo znatno ili nešto bolje. Poruka je to 43,5 posto ispitanika. No, da se živi malo ili znatno lošije stav je gotovo 41 posto ispitanika. Nešto više od 12 posto ne vidi razliku u životu prije i nakon ulaska.
Na pitanje koje su glavne koristi hrvatskog članstva najčešći odgovor je: EU fondovi. Da od toga imamo najveće koristi stav je više od četvrtine ispitanika. Sa sličnim postotkom izdvajate putovanje bez graničnih kontrola, a ostali su odgovori rjeđi. Od veće mogućnosti zapošljavanja, preko ukinute naplate roaminga unutar Unije, a u top 5 koristi je i veća sigurnost zemlje.
Kod navođenja nedostataka EU članstva uvjerljivo prvi odgovor je: zamjena kuna eurima. Gotovo 30 posto ispitanika to je navelo kao najveći nedostatak. Slijedi pojačano iseljavanje radno sposobnog stanovništva, zatim slaba konkurentnost hrvatskih poduzeća na zajedničkom tržištu, te obveza zbrinjavanja izbjeglica.
Ni prednosti ni mane Unije više nisu tema u Velikoj Britaniji jer je ta zemlja u siječnju 2020. službeno napustila EU, a evo vaših odgovora na to treba li isto napraviti Hrvatska. Protiv izlaska je gotovo 65 posto ispitanika, a hrvatsku verziju Brexita podržava 18,7 posto ispitanika. Neodlučno je nešto više od 16 posto.
Iako je od hrvatskog ulaska prošlo dugih 13 godina nakon nas niti jedna zemlja u Uniju nije ušla. Dugo se govori o proširenju na zemlje jugoistočne Europe, a spominje se i Ukrajina, Moldavija i Armenija. O toj opciji ovo su odgovori ispitanika u Hrvatskoj. 57,4 posto podržava proširenje, a nešto više od 30 posto je protiv. Ne zna ili ne želi odgovoriti 12,1 posto.
Tema budućnosti Unije često je na stolu, a pogledi prema tome prilično se razlikuju i među EU čelnicima i čelnicima država članica. Slično je i među ispitanicima. Za "manje EU", odnosno vraćanje dijela ovlasti državama i smanjenje utjecaja EU je trećina ispitanika. Ali vidimo da je 31,5 posto za "više EU"; veću integraciju država i zajedničke EU politike, a gotovo četvrtina je za statu quo, odnosno zadržavanje sadašnje situacije. Inflacija, krize i ratovi na globalnoj razini, promjena retorike službenog Washinghtona sve je to svakako utjecalo i na sve glasnije preispitivanje europskog identiteta.
Sutra u RTL Dosjeu dodirnut ćemo se i toga jer nam je tema 13 godina hrvatskog članstva u Uniji.
Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL Danas na uzorku od 1000 ispitanika. Standardna greška uzorka je plus minu tri cijela 04 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Svi detalji su na net.hr-u, a sutra stiže novi CRO Demoskop o rejtingu stranaka i političara.