Prijeti li nam najcrnji scenarij i hoće li Hrvatska dobiti prvu guvernerku? Ovako nam je odgovorila Sandra Švaljek

Posljedice sukoba na Bliskom istoku osjećaju se diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. O crnim scenarijima, budućnosti kamatnih stopa i fenomenu kupnje stanova gotovinom, razgovarali smo sa zamjenicom guvernera HNB-a, Sandrom Švaljek.

Prijeti li nam zbog neizvjesnosti na Bliskom istoku i dalje najcrnji scenarij - inflacija od 7 posto? 

Vi znate da je Hrvatska narodna banka radila svoje makroekonomske projekcije u tri scenarija - osnovni scenarij i dva alternativna scenarija. Osnovni je onaj za koji još uvijek vjerujemo da će se ostvariti. Dakle, to je scenarij koji smo najviše razradili i ova cijena nafte, koja sada iznosi 100 dolara po barelu, ona je upravo u skladu s našim očekivanjima u tom osnovnom scenariju. Sve naravno ovisi o tome kako će se dalje razvijati ovaj sukob - koliko će trajati, kakav će biti njegov intenzitet. 

Što bi se trebalo dogoditi da dođe do tog najcrnjeg scenarija?

Prema tom najcrnjem scenariju, cijena nafte bi trebala porasti do otprilike 150 dolara po barelu, cijena plina preko 100 eura po megavat-satu. To je, doista, jedan ekstremni scenarij i mi trenutačno ne vidimo nikakvog razloga da se upravo taj scenarij obistini. 

Kada bio do toga došlo, što bi to konkretno značilo za naše sugrađane? 

To stvarno ne bi bilo dobro, ne samo za hrvatske građane, nego i za cijeli svijet i Europsku uniju. No, u tom scenariju, kojeg smo mi donekle razradili, stopa rasta bi bila niža nego u osnovnom i nepovoljnom scenariju, koji je, naravno, bolji od ovog izrazito nepovoljnog scenarija. Stopa rasta u ovoj i idućoj godini iznosila bi otprilike 1,7 posto. Dakle, i dalje bismo imali pozitivnu stopu rasta, međutim, ona bi bila bitno niža nego u osnovnom scenariju. Što se tiče cijena, one bi i dalje rasle povišenom stopom. Znači, u tom scenariju, očekivali bismo znatno višu stopu inflacije. Međutim, vratimo se ipak na osnovni scenarij, u njemu trenutačno živimo. Nadamo se da će se on i dalje realizirati. U tom osnovnom scenariju, mi smo predvidjeli stopu inflacije negdje oko 4,5 posto za ovu godinu. 

PROZVAO ZAVOD ZA STATISTIKU /

Šušnjar sumnja u DZS! Ekonomist: 'Ako se ne vjeruje njima, zašto bi se vjerovalo Saboru...'

Tko je kriv što imamo najveću inflaciju u eurozoni? 

Puno faktora ima. Znamo kako je inflacija krenula. 

Je li kriva Vlada koja je povećavala cijenu rada?

Puno uvjeta se steklo i ne možemo tako uprti prstom u nekog krivca. Ali, prije svega, treba znati da je Hrvatska snažno rasla u proteklim godinama. Znači, nakon onog pandemijskog zatvaranja, mi smo rasli po vrlo visokim stopama, kumulativno u petogodišnjem razdoblju 34 posto, za razliku od eurozone koja je u prosjeku rasla 13 posto. Uz takvu snažnu ekspanziju, i uz poticajnu fiskalnu politiku, velike priljeve iz EU fondova, rasla je i osobna potrošnja, rasle su i investicije, a sve je to stvaralo pritisak na rast cijena

Hrana je posebno skupa, to svi osjećamo - jesu li ta poskupljenja opravdana?

Teško je odgovoriti na pitanje 'je li opravdano'. Svi mi vidimo, kada dođemo u trgovinu, koliko su te cijene visoke. 

PRIJETE NESTAŠICE? /

Hrvatski divovi na udaru krize! Evo tko bi mogao podići cijene: 'Moramo očuvati stabilnost'

Što Vi pomislite kad vidite cijene po trgovinama?

Isto kao i Vi, cijene mi se čine doista vrlo visoke. Međutim, očito je naša potražnja takva da takve cijene mogu proći. Znači, trgovci su vrlo svjesni toga koliko im trgovaca ulazi, što uzimaju, koliko kupuju i zato drže takve cijene kakve drže. 

Mnogi su opterećeni kreditima. Hoće li rasti rate kredita?

Mi se nadamo se da neće. Naravno, sve ovisi o tome kako će se kretati inflacija. U ovisnosti o tome vodit će se monetarna politika. Monetarna politika utječe, u konačnici, na kamatne stope, na kredite. Zasada, Europska središnja banka, i mi zajedno s njom, i naš guverner kao član upravnog vijeća, drži stope nepromijenjenima. Naravno, oni su spremni i za nepovoljnije scenarije. U ovisnosti o nepovoljnijim scenarijima poduzimat će korake. Korak koji se nameće, u slučaju neke dugotrajno više inflacije i ugrađivanja inflacije, je podizanje kamatnih stopa. Dakle, ključnih kamatnih stopa, kamatnih stopa Središnje banke. Te ključne kamatne stope se onda ugrađuju i u kamatne stope na kredite. Za sad treba reći da trenutačno nema razloga za podizanje kamatnih stopa. One su sada na povijesno niskoj razini. Danas u Hrvatskoj su bitno niže nego u prosjeku u eurozoni. 

UTJECAJ KRIZE U HORMUZU /

Mogu li kvadrati poskupjeti do 60 %? Inženjer: 'Ako situacija potraje, mogli bismo gledati scenarij iz 2022.'

Mnogi si građani, pogotovo mladi, ne mogu kupiti stan zbog visokih kvadrata. Hoće li konačno cijene prestati rasti? Ima li tu plafona? 

Cijena stanova je vrlo kompleksna i istina je, te cijene doista, čini se, nezaustavljivo rastu. Stopa rasta je 15 posto godišnje.

Nemojte samo reći: 'Ako ima kupaca, bit će i stanova pod tim cijenama'

Ali kad vi pogledate kako se kupuju ti stanovi... Dvije trećine stanova, pa i preko dvije trećine, kupuju se bez uzimanja kredita. Znači, nekreditno se kupuju. Ima doista jako puno ljudi koji si očito mogu priuštiti stanove pod takvim cijenama.

'MOŽE BITI POGUBNO' /

Može li Hrvatska izdržati novi val poskupljenja? Stiglo upozorenje: 'Nema povratka na staro'

I vama se čini previše da ima toliko gotovine da se mogu kupovati stanovi?

To je posljedica očito takve gospodarske aktivnosti i ima dovoljno ljudi koji si mogu očito priuštiti stanove i bez kredita po takvim cijenama. Doista, ja mislim da je pitanje stanovanja vrlo važno. Izuzetno važno pitanje za mlade, za ljude koji razmišljaju hoće li ostati u Hrvatskoj ili ne, kako će riješiti stambeno pitanje. To je teritorij za djelovanje raznim politikama. Naša monetarna politika u ovom trenutku je povoljna za kupnju stanova jer su kamatne stope na kredite niske. Međutim, naravno, nisu kamatne stope sve, one su samo jedan od faktora koji utječu na priuštivost stanovanja.

Mjesto guvernera je prazno. Je li vrijeme da Hrvatska dobije prvu guvernerku? Zanima li vas uopće to mjesto?

Na to pitanje je li vrijeme za guvernerku teško vam mogu odgovoriti. Možda je, kad vidimo kakav je bio niz do sada, ali vidjet ćemo.

Zanima li vas?

Teško mogu odgovoriti na to pitanje. Dakle, ako budem u prilici da me netko pita zanima li me to, tek onda ću početi razmišljati. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!