Zapanjujući fenomen u maloj hrvatskoj crkvi: Evo što se dogodilo točno danas u podne

Zbog magične igre sunca, svjetla i sjene točno na određene datume i u određene sate, ninsku crkvicu koju zovu i najmanjom katedralom na svijetu, uspoređuju i sa Stonehengeom. Crkvica Sv. Križa točno na prvi dan ljeta posjetitelje oduševljava jedinstvenim osvjetljenjem. Na najduži dan u godini, sunce je najkraće obasjava. 

Samo na ljetni solsticij, točno u podne, jedna zraka obasjava crkvicu. Iako nema slika, kipova, freski, pa ni vitraja, starohrvatska crkvica Sv. Križa u Ninu posjetitelje oduševljava sunčanim biljezima prema kojima znalci mogu odrediti koje je doba godine i koliko je sati.

"To me zanimalo godinama, ali nije se potrefilo da smo ovaj period u Ninu. Ove godine smo ovdje i upravo zbog toga u ovo vrijeme", kaže Marija Blažević iz Virovitice, a po prvi puta na prvi dan ljeta je u Crkvi Sv. Križa i Terezija Mlinarić iz Varaždina koja redovito s obitelji ljetuje u Ninu: "Nas to fascinira. Nama je to prezanimljivo jer smo svjesni da je netko to osmislio, napravio, ono u 9. stoljeću, dakle davno, davno i baš smo htjeli to doći pogledati."

O gradu u kojem su temelji hrvatske državnosti i važno starohrvatsko crkveno središte, uči se u školama, ali ne i o crkvici koja ujedno funkcionira kao astronomski objekt - kalendar i sunčev sat.

KOLIKO JE OPASNO? /

Meteorolog Dorian Ribarić najavio neuobičajenu situaciju za kraj lipnja: 'Treba biti na oprezu'

Različite svjetlosne projekcije 

"U školi ne, ja sam to čula tu od mame kad smo išli tu na ljeto", kaže Terezijina kći Helena kojoj ovaj mali jutarnji "izlet" na povijeni lokalitet ipak nije teško pao: "Pa, jako je zanimljivo jer fakat je fora vidjeti nekaj što je napravljeno u tako staro doba i da je uspio napraviti to bez nekih stvari koje imamo mi danas, različitih pomagala."

Tijekom cijele godine svjetlost ulazi i kroz ostale prozorske otvore, ali stalno na drugačiji način, pa su unutar crkvice i različite svjetlosne projekcije. "Znamo da je crkva građena u stvari u skladu s gibanjem sunca od istoka prema zapadu, međutim, danas sunčeva projekcija traje najkraće, što je paradoksalno jer je dan u godini najduži", pojašnjava Majda Dadić, viša kustosica Muzeja ninskih starina koji je pri Arheološkom muzeju iz Zadra.

I interpretator odjeven u Petra Zoranića, pisca prvog hrvatskog romana Planine, posjetitelje upoznaje s bogatom ninskom baštinom. "Mogu svjedočiti da se na svakoj povijesnoj šetnji često dolaze ljudi koji su već bili i kažu da su svaki put neku novu sitnicu čuli, nešto novo otkrili", kaže Ivica Škriljevečki.

Skromna, ali posebna crkvica koju Ninjani baštine zahvaljujući znanju i vještini svojih predaka inspiracija je bila i za Sajam Sunca i svjetla koji je ove godine doživio 18. izdanje. "To je zanimljivo da svake godine ljudi uče, oni u biti shvaćaju što je ova crkva u Ninu, što se sve u njoj može vidjeti. Tijekom ljetnih mjeseci je crkva zaista posjećena", navodi direktorica TZ Grada Nina Ivanka Magaš i dodaje kako je crkvica uvijek otvorena za razgledavanje, a po informacije se može u obližnji muzej: "Jako je dobra kulisa za fotografije tako da je ona naš zaista zaštitni znak."

Iza deset sati ujutro prva zraka sunca kreće na svoju putanju od apsidalnog bočnog zida, da bi do podneva simbolički došla do mjesta gdje je nekada bio glavni oltar.