Strašni prizori u Slavoniji: 'Gotovo, nema više nikakve šanse, to je to. Šteta je ogromna'

Velike vrućine i suša zadaju glavobolje ratarima. U Slavoniji i Baranji kiša nije padala više od mjesec dana pa stradava kukuruz, ali i suncokret koji inače dobro podnosi visoke temperature.  Hrvatska i danas jako blizu plus 40. Temperature zraka rastu, a vodostaji opadaju. Dunav i Drava iz dana u dan postižu nove rekordno niske vodostaje. Posljedice sušnog razdoblja vidljive su i na poljoprivrednim usjevima.

"Zrna skoro da i nema, nije se ni nalilo kako treba, nije bilo kiše kada je trebalo najviše", navodi poljoprivrednik Matej Omazić.

Od suše je stradao i suncokret koji inače dobro podnosi visoke temperature, a razmjere pošasti najbolje pokazuju prizori s inače plodnih baranjskih polja.

'Suša je svoje napravila'

Suše je vidljiva i na klipu i na listu kukuruza.

"To je kod njega manifestacija pokušaja sprječavanja prejakog isparavanja iz njega, međutim i taj trik pomaže samo do nekog gubitka vlage, međutim ne kada su ove toplinske kupole iznad nas dva puta zaredom u praktički tri tjedna", govori Bojan Stipešević, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

"Suša je svoje napravila, znači on kada je trebao se oploditi, kada je trebao naliti to zrno, jednostavno nije bilo dovoljno vlage i nije bilo padalina", govori Omazić.

Stipešević dodaje kako su zrna totalno prazna, a i ova koja jesu jako se sporo i slabo pune jer za translokaciju s lista u klip, treba isto voda. A vode - nema.

Koliko god korijen bio lijepo razvijen, kada vidite koliko tu ima ništa vode, momentalno smo zbilja u jako teškoj situaciji. Ima li kakve šanse, ako sada bude kiše, za njega? Nema više šanse nikakve, to je to. Šteta velika? Ogromna.

Jedino rješenje je navodnjavanje

Jedino rješenje u takvim uvjetima je navodnjavanje, što dokazuje i ovo polje suncokreta.

"Imamo odličan suncokret, očekujemo odličan urod i što je najvažnije očekujemo odličan kvalitet", govori poljoprivrednik Stjepan Zorić koji već četiri godine navodnjava svoja polja i to je kaže uvjet konkurentnosti, ali i opstanka poljoprivrede.

"Navodnjavanje je pitanje opstanka poljoprivrede po meni u Slavoniji, Slavonija cijela je okružena s tri rijeke Save, Drave i Dunava, veliki sustavi trebaju se projektirati i graditi, a to se mora raditi na nacionalnom nivou", rekao je Zorić.

Situacija s globalnim zatopljavanjem sve je zahtjevnija i traži djelovanje na svim razinama.

"Da neki svjetski državnici priznaju da je globalno zatopljenje postoji pa da se počne napokon nešto raditi na tome kako treba, a rješenje za Hrvatsku je pod hitno nekih 120-150 tisuća hektara pod navodnjavanjem, da mi ne bi bili gladni", govori Bojan Stipešević. Klima se mijenja i posljedice toga sve su očitije, što se upravo najbolje vidi na inače moćnim rijekama Dunavu i Dravi.