Svako peto analizirano vino - ima problem: 'Riječ je o 4 do 5 milijuna litara'

Svako peto analizirano vino u Hrvatskoj prošle godine bilo je patvoreno. Vinari upozoravaju da bi stvarna brojka mogla biti i znatno veća. Postavlja se pitanje koliko se često takve analize uopće provode i kada kupac može posumnjati da s vinom nešto nije u redu.

Vinari upozoravaju da se na hrvatskom tržištu pojavljuju vina za koja se sumnja da nisu ono što piše na etiketi. Problem nije samo patvorenje, nego i krivotvorenje proizvoda koji se prodaju pod poznatim nazivima.

Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica, kaže da su se takvi slučajevi već pojavljivali na policama.

"Pojavi se proizvod na polici, a imali smo takvih proizvoda, gdje smo utvrdili ne samo patvorenje nego još gore, krivotvorenje! A to je da nečije vino koje je loše, sumnjive kvalitete, se plasira pod nazivom koji naši potrošači poznaju", rekao je Panenić.

'PIJANI KAO LETVE' /

Rekorderi na dva kotača: Zajedno napuhali više od 6 promila, a vožnje će skupo platiti

Jedina hrvatska vinska brokerica za RTL kaže da se količine patvorenog vina na našem tržištu broje u milijunima litara.

Proizvođačica vina, Jelena Balog, upozorava da postoji ozbiljna sumnja u velike količine vina koje nisu stavljene na tržište u skladu s propisima.

"Riječ je otprilike o 4 do 5 milijuna litara vina za koje postoji ozbiljna sumnja da nije stavljeno na tržište u skladu s važećim propisima", rekla je Balog.

Problem je, kaže, u nedostatku sljedivosti mošta i vina u rinfuzi koje se uvozi, a potom deklarira kao hrvatsko. Vinari upozoravaju i na nedovoljnu kontrolu tržišta.

Inspektorat ove godine nije dobio nijedan zahtjev 

Prema podacima Državnog inspektorata, prošle su godine analizirana 22 vina, a rezultati su kod četiri vina pokazali da je riječ o patvorinama. Drugim riječima, svako peto analizirano vino bilo je patvoreno, no vinari upozoravaju da bi stvarna brojka mogla biti i veća.

Analiza vina provodi se u laboratoriju. Uzorci se najprije obrađuju, a zatim stavljaju u uređaj koji ispituje izotope. Svako vino iz svakog dijela Hrvatske ima drukčiji izotopni otisak, pa se analizom može utvrditi je li patvoreno ili ne dolazi iz područja navedenog na deklaraciji.

Ivana Vladimira Petric, voditeljica Laboratorija za autentične proizvode u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, objašnjava što se događa kada se utvrdi sumnja na patvorenje.

"Ako je sa 95% sigurnošću utvrđeno da je vino patvoreno, dal je dodana voda ili šećer ili nije iz područja za koje je deklarirano iz RH. Tada dalje nastavlja DIRH", objasnila je Petric.

UPOZORENJE INSPEKTORATA /

Iz trgovina se opet povlači ova namirnica zbog cijanovodične kiseline

No, od Državnog inspektorata ove godine još nisu dobili nijedan zahtjev. Iz Inspektorata poručuju kako će ovogodišnja uzorkovanja provesti nakon što od Ministarstva dobiju odgovor o ovlaštenim laboratorijima koji mogu izdati stručno mišljenje na temelju europske baze podataka.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da ne znaju kada će odgovor stići, ali ističu da Inspektorat u međuvremenu može HAPIH-u slati zahtjeve za druge analize.

Voditelj Službe za vinarstvo i uređenje tržišta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Juraj Orenda, kaže da se takvim analizama mogu otkriti i druge nepravilnosti.

Dok se institucije dogovaraju oko inspekcijskih nadzora i ispitivanja za ovu godinu, potrošači mogu i sami posumnjati da ne kupuju vino, nego njegovu jeftinu kopiju.

Željko Andabaka, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kaže da cijena može biti prvi znak za oprez. "Možemo posumnjat ako vidimo cijenu, iskusan vinogradar možda može i okusno, prosječan potrošač ali isto tako možemo na razini nekakve cijene pobudit sumnju", objasnila je.

Potrošač bi trebao moći vjerovati etiketi, bez da postaje inspektor, dok je odgovornost na institucijama da zaštite i kupce i poštene proizvođače.