Krškom prijeti crni scenarij: U igri je 16 posto hrvatske struje, baš koliko potroši Zagreb

Nuklearna elektrana Krško iz koje Hrvatska dobiva dio struje u problemu je zbog niskog vodostaja rijeke Save, koja hladi nuklearku, dok istodobno temperatura vode raste. Prema propisima, prosječna dnevna temperatura Save, nakon miješanja s ispuštenom vodom, ne smije prijeći 28 stupnjeva, a istodobno prosječno dnevno povećanje temperature zbog rada elektrane ne smije biti veće od tri stupnja.

Kako su nam potvrdili u Nuklearnoj elektrani Krško - obavijestili su nadležne institucije da se približavaju okolnostima u kojima će zbog okolišnih ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora. U najnepovoljnijem scenariju i postupno zaustaviti elektranu. Katarina Brečić objasnila je što to znači. 

Koliko je blizu ovaj scenarij smanjivanja snage reaktora ili čak gašenja Krškog?

U NEK-u kažu da Krško na današnji dan radi punom snagom reaktora, da bi tako ostalo obratili su se slovenskom ministarstvu da im se dozvoli rad i ako temperatura pređe tih 28 stupnjeva. U protivnom ili će doći do smanjenje proizvodnje ili u najcrnjem scenariju došlo bi i do gašenja. Odgovor regulatora očekuju tijekom večeri ili tijekom sutrašnjeg dana. Vrlo je važno naglasiti da porast temperature rijeke Save ni na koji način ne utječe na sigurnost rada NUK-a, ali itekako može utjecati na sigurnost opskrbe električnom energijom. Sličan problem u Krškom imali su i tijekom lipanjskog toplotnog vala i tada su izvijestili da je elektrana radila smanjenom učinkovitošću. Mi smo danas o ovoj temi razgovarali i s hrvatskim stručnjakom na području nuklearne energije, profesorom na FER-u koji je otkrio koji su mogući scenariji. 

BLAGO ISPOD NOGU /

Ispod Hrvatske krije se veliki potencijal, ali put do njega je skup i spor: Što radi država?

"Trenutačno je temperatura vode na ulazu oko 24,8 stupnjeva i zagrijavanje vode oko 2,8 što znači da oni imaju oko 0,4 stupnja rezerve prema ekološkim standardima koje propisuje ministarstvo u Sloveniji. Elektrana je vrlo vjerojatno pitala ministarstvo i pitala ih ako se ovakvi uvjeti nastave i ako se dogodi to da oni nisu u stanju ispuniti zahtjeve kakav će biti stav ministarstva. Stav ministarstva može biti 'neću vam ja ništa reći, imate svoja pravila držite ih se' i elektrana će ih se držati. Ili može reći: 'ja vam kratkoročno mogu dozvolit da zagrijavate tu vodu nešto više nego je dopušteno, ali vrlo kratkoročno'. A ako temperatura dostigne na ulazu 28 stupnjeva onda je prilično jasno, elektrana mora smanjiti snagu i otići u obustavu", rekao je Davor Grgić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Vidimo da se vrućine nastavljaju, barem do vikenda. Hoće li Hrvatska imati dovoljno struje za sve potrebe?

U Ministarstvu gospodarstva za sada poručuju da je sigurna opskrba električnom energijom, a oglasili su se i iz HEP-a. Oni pak poručuju da smanjena proizvodnja u pojedinim susjednim državama može utjecati i na raspoloživost i na cijene električne energije. Prevedeno - kada bi se ugasio NUK, tada bi HEP na veleprodajnom tržištu morao nabaviti novu struju. Sigurno da je u ovim trenucima potražnja povećana što diže cijene tako da bi se nabavljala i skuplja struja. HEP je izvijestio i da su hidrološke prilike očekivane te poručuju da je sigurnost opskrbe - sigurna. Što se tiče NUK-a ona Hrvatskoj, koja je suvlasnica, daje gotovo 2800 GWh električne energije. To je otprilike 16 posto hrvatskih potreba, odnosno onoliko koliko godišnje troši Grad Zagreb tako da gašenje NUK-a sigurno da bi imalo utjecaj na sigurnost opskrbe Hrvatskoj.