Plenković o mjerama: 'Paket je cjelovit, precizno cilja one koji su bili generatori inflantornih pritisaka'

Večeras u RTL-u Danas ekskluzivno je gostovao premijer Andrej Plenković, samo nekoliko sati nakon što je Vlada predstavila novi paket mjera koji će utjecati na građane i gospodarstvo. Cijeli intervju mogli ste pratiti i uživo na portalu Net.hr.  

Iz Banskih dvora, u razgovoru s Dajanom Šošić, premijer je odgovarao na pitanja koja trenutačno dominiraju hrvatskom političkom scenom.

Foto: RTL Danas

Predstavili ste paket mjera za borbu protiv inflacije, i dalje imamo jednu od najviših inflacija u eurozoni. Jesu li ove mjere zakašnjele? 

Najprije bih htio zahvaliti predstavniku vlasnika RTL-a koji je dao intervju prije nekoliko dana i pohvalno se očitovao u ovom razvojnom poslovnom smislu. On komparativno gleda cijelu srednjoistočnu Europu. Ono što je rekao gospodin Jan Ruzicka mislim da je jedna objektivna ocjena postignuća Vlade u proteklih deset godina. 

Što se tiče ekonomske politike i što se tiče mjera koje smo danas donijeli na Vladi, kao doprinos smanjenju inflantornih pritisaka, mislimo da su one pravovremene. One se vode sa dva temeljna načela, načelom solidarnosti i načelom pravednosti. 

Naš set mjera je strukturiran na jedan sveobuhvatan način koji je ekonomski branjiv. Prije svega vodi računa o kontroli državne potrošnje, to je nešto što radimo i na čemu ćemo ustrajati u ovoj proračunskoj godini. Drugo je da neće biti nikakvih administrativnih povećavanja cijena, da će doći moratorij na to, da ćemo zadržati sva postojeća prava kada je riječ o zaposlenicima ili kada je riječ, na primjer, o indeksaciji mirovina naših umirovljenika, da ćemo jednako tako donijeti određeni niz poreznih mjera koje će stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine i koje idu vrlo jasno pogoditi u bit onoga što bi trebalo napraviti balans u različitim aspektima ekonomske aktivnosti. 

Foto: RTl Danas

Zašto vjerujete da će ove mjere dati rezultat ako prošle nisu? 

Pa mi smo prije svega osigurali Hrvatskoj gospodarski rast. Dakle, rast od 20 kvartala, kontinuirani. Rast koji je prošle godine bio 3,4 posto. Proračunski manjak koji je bio na 3 posto. 

Ima i Poljska rast BDP-a, ima i nižu stopu inflacije...

Pa nemaju baš drugi. Idemo malo objektivno informirati građane. Dopustite mi nekoliko dužih rečenica, nismo se dugo vidjeli pa dopustite na vašoj televiziji radi vaših gledatelja da malo dulje elaboriramo ono što je cilj i politika Vlade sada već desetu godinu. 

Prvo, kada smo nastupili ovdje, Hrvatska je bila u proceduri makroekonomskih neravnoteža. Proceduri prekomjernog proračunskog manjka. Kreditni rejting bio je u smeću. Imali smo proračunski deficit kojeg smo mi reducirali. Kako? Odgovornim upravljanjem javnim financijama, ozbiljnom ekonomskom politikom, rasterećenjem građana i naših gospodarskih subjekata kada je riječ o poreznim davanjima i kada je riječ o administrativnim nametima. 

Ostvarili smo i Schengen i eurozonu, pred vratima smo OECD-a, digli kreditni rejting pet stepenica, držimo ga na investicijskoj razini kakvu nikada nismo imali.

Sve to znamo, sve to stoji. Ali sad smo oko teme inflacije. Oporba tvrdi da je to vaša inflacija.

Ne. Ono što je najvažnije, da danas u Hrvatskoj radi milijun 760 tisuća ljudi. Da nam je nezaposlenost, dakle oni koji ne rade na hrvatskom tržištu rada, došla na 61 tisuću - što je niže od prirodne nezaposlenosti. Da su nam plaće u našem mandatu narasle sa 749 eura 2016. prosječno na 1555, da je medijalna došla na 1317 eura. Da je minimalna plaća bruto 1050 eura. To su ukupna postignuća uz rast lani od 3,4 posto i udio BDP-a u dugu na 56,3 posto. Dakle, ozbiljna i odgovorna politika. 

Jedina tema koja nam je ostala su ovi inflantorni pritisci koji su doživjeli kroz niz ovih kriza - kada je država, to jest Vlada svojim mjerama čuvala koheziju hrvatskoga društva - dakle, sjetite se 2020. ova ista oporba koja danas ide okolo kao nekakav cirkus i djeluje više kao klaun nego kao ozbiljna organizirana i strukturirana oporba...

Oni tvrde da je to vaša inflacija. Što im Vi odgovarate? 

Ne, ovo nema veze s time. Ovo ima veze s kontekstom u kojem se mi nalazimo. U kontekstu u kojem se mi nalazimo, a to se vidi u konačnici - današnja projekcija rasta za prvi kvartal 2,2 posto, koji je već ulovio rat na Bliskom istoku pa je stoga nešto niži nego što se mislilo da će biti u odnosu na lani, ali je u biti vrlo dobar jer je i dalje rast - vidjeli ste, Europska unija ima rast 1 posto u prvom kvartalu, a eurozona 0,8. Dakle, Hrvatska je više nego duplo bolja od prosjeka eurozone i prosjeka Europske unije.

Je li Vlada pridonijela ubrzavanju inflacije dizanjem plaća u državnom i javnom sektoru? 

Mi smo u politici koja se zove lovljenje koraka. S kim lovimo korak? Lovimo korak s onima koji su dulje u Europskoj uniji, sa zeljama srednje i istočne Europe koje su u Europskoj uniji duže od nas deset godina. Mi smo na tom putu poduzeli sve da smanjimo taj razmak koji je u trenutku kad smo preuzeli odgovornost 2016. bio jako velik. Danas smo mi dosegli 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije po kriteriju BDP per capita. Znate gdje smo bili? Na 61. Naš je apsolutni BDP porastao za 100 posto, sa 47 milijardi eura na 93. Kako povećavamo standard naših građana?... 

Sve to stoji, ali zasigurno niste zadovoljni što se tiče inflacije. Hoće li mjere biti dovoljne? 

...Da povećavamo primanja naših ljudi, što smo učinili, o čemu sam vam govorio. I kada gledate realni rast plaća...

Je li on pridonio ubrzavanju inflacije? 

...Kada uzmete realni rast plaća 108 i od toga oduzmete 39 posto inflacije, dođete do realnoga rasta plaća od 49 posto. Međutim, u našem društvu postoje ljudi koji imaju i slabija primanja. Na njih djeluju inflantorni pritisci. I upravo zato idemo sa ovim posebnim segmentom poreza na dobit koji se odnosi na profitne marže i to onih kompanija, dakle govorim sada - to je važno da ljudi razumiju - mikro i mali poduzetnici su isključeni. Tiče se samo srednjih i velikih.

A na koje se to kompanije sve odnosi, sigurno ste radili analizu? 

Ima ih puno. Ima ih 1700 i nešto. Izvozno orijentirane kompanije su - dakle, koje izvoze 50 posto onoga što proizvode ili usluga koje pružaju - izuzete  i na taj način...

Jesu to trgovci, bankari, ako možete biti konkretniji, molim Vas?

Samo malo. Dopustite, ima ih 1700 pa ne želim nikoga sada prozivati.

Jesu li trgovci među njima? 

Obuhvatit ćemo točno sve one za koje će Porezna uprava precizno utvrditi - ako pogledaju unazad prosjek, zadnje tri godine, 2023., 2024.,2025. - ako vidimo da su njihove profitne marže veće od 15 posto, 15 posto je normalno. Ali ako netko ima profitnu maržu u odnosu na lani 50 posto, tu ekonomski gledano nešto nije uredu. Netko diže cijenu da bi nekom drugom bilo teže i zahtjevnije nešto kupiti ili nabaviti i na taj način djeluje inflantorno na našem tržištu.

Prema tome, to je jedan segment. Drugi segment koji smo poduzeli se odnosi na samostalne djelatnosti u usporedbi s nesamostalnim radom. Naime, mi smo prije dest godina imali situaciju u kojoj je bilo 300 tisuća nezaposlenih. Danas ih je 60 tisuća. Što nam se dogodilo?

Od 25 tisuća onih koji su se bavili samostalnim radom, kojima smo poreznim mjerama priznali za rashode 85 posto troškova - dakle, bez poslovnih knjiga, bez administracije, bez nekoga tko se bavi računovodstvom - da im olakšamo posao, oni su danas došli na broj od 101 tisuće. I imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose. I želimo tu, ne puno, samo malo izbalansirati po razredima da se dobije pravednost. Onaj tko tako puno, kome toliko puno ostaje i zarađuje - to su oni koji mogu zaraditi do 60 tisuća eura...

Koliko novca očekujete da biste tu mogli izvući?

U ovom trenutku Ministarstvo financija nema cjelovitu procjenu, ali cilj je da se malo primiri hrvatska ekonomija na ovaj način, da se smanje inflantorni pritisci, da ne dopustimo nejednakost u hrvatskom društvu i da onima koji imaju manje bude priuštivo ići i u dućan i steći nešto i ići na godišnji odmor, to je cijeli cilj.

Mislim da su mjere dobro kalibrirane, jedan dio se odnosi i na kratkoročni najam u turzimu gdje je donji prag paušala dignut u jednom slučaju sa 70 na 100 eura...

Tu se već bune mali iznajmljivači...

Dobro, ali to je zaista potpuno nerargumentirano. Ako se godišnje plaćalo po prvom i drugom pragu za najnižu kategoriju 70 eura po krevetu godišnje, a ovaj drugi dio je 100 eura po krevetu godišnje, ovdje se diže sa 70 na 100 i sa 100 na 150. To je toliko minimalna, simbolična, donja granica da im se neće nikome ništa dogoditi...

Oni to očito tako ne misle. Da Vas pitam za gospodina Žigmana...

Vjerujte, intervjuirali smo čitav niz onih koji se bave kao mali iznajmljivači...

Oni očito to ne misle, bune se i oni i sindikati.

Ne, samo neki. Govorim samo da je to simbolično i pravedno. Dakle, načelo pravednosti je ovdje bitno. Što se tiče pozitivne stvari...

Gospodin Žigman na čelu HNB-a?

Samo čas, ovo je važno i za građane i za umirovljenike. Mi oslobađamo sve umirovljenike poreza na dohodak. To je 180 milijuna eura. 180 milijuna eura će ostati na raspolaganju hrvatskim umirovljenicima - njih više od 580 tisuća, osim onih koji imaju mirovinu preko 5 tisuća, to su uglavnom mirovine zarađene u inozemstvu. Uglavnom, paket je cjelovit, izbalansiran, ekonomski branjiv, točno cilja precizno na one sektore za koje smatramo da su svojim aktivnostima bili svojevrsni generatori inflantornih pritisaka i vjerujemo da će se krivulja inflacije mjesečne smanjivati do kraja godine, a još više smanjiti u 2027.

Vidjet ćemo...

Dakle, mjera je pravovremena i dolazi upravo u onom trenutku kada smo procijenili da je treba donijeti. A što se tiče oporbe, oprostite, tu moram reagirati..

Gospodin Žigman na čelu HNB-a, je li Vam tu išta sporno? Supruga ministrica u Vašoj Vladi? 

A što je razlika u tome da je on na čelu HANFA-e ili HNB-a? 

Pa je li to prevelika koncentracija moći u rukama dvoje ljudi? 

Pa onda nije trebao biti ni na čelu HANFA-e.

Ne vidite tu ništa sporno?

Gledajte, to su ljudi - prvo, ni jedno ni drugo nisu članovi stranke - to su ljudi koji se bave svojim poslom, karijerama. Žigman je u svojoj karijeri bio i u HNB-u i u komercijalnim bankama, bio je državni tajnik u Ministarstvu financija, osam godina je na čelu HANFA-e. Stručnjak je upravo za onda područja ekonomije i monetarne politike kojom se prvi čovjek HNB-a treba baviti. Mislim da ima sve kvalifikacije, podržala ga je ne samo Hrvatska demokratska zajednica nego svi partneri u koaliciji i mislim da će on biti dobar partner u zajedničkoj borbi, a to je u biti osnovna misija HNB-a, a to je čuvanje stabilnosti cijena. 

A David Spota u upravi ACI-aj? Je li to nešto što se moglo preskočiti? Znamo da se dogodila velika tragedija, znamo da je ministarstvo imalo izvješće u kojem je njega karakteriziralo kao jednog od odgovornih, je li Vam tu nešto sporno, je li to na ljudskoj razini ipak moglo preskočiti? 

Prvo, gospodin Sopta i drugi članovi uprave su podnijeli ostavke, toga se sjećate. Prošla je godina dana, Državno odvjetništvo nema ništa zbog čega bi teretilo niti gospodina Soptu niti bilo kojeg drugog čovjeka... 

Ministarstvo je imalo izvješće i kojem se on smatra odgovornim. Je li Vam to sporno na razini poruke? 

Poruka je da jedini koji su bitni ovdje, a ovdje je jedino bitno da li ima elemenata kaznene odgovornosti koje nije bilo, gospodin Sopta.. Ja izražavam žaljenje za nesreću koja se dogodila, ali ona nema nikakve veze sa upravom. Nažalost se nesreća dogodila, a odgovornost kako je vide kaznenu - ne mi, nego nadležna tijela - vide na onima koji su tada upravljali nažalost brodom Lastovo. Prema tome, on ima pravo na nastavak svojih aktivnosti, da kao netko sa iskustvom participira radu neke druge kompanije. Tu nema ničega osim lešinarskog ponašanja SDP-a i Možemo koji idu kao klauni okolo i nastoje potpuno nekreativno, potpuno bez alternative...

Sigurno je dijelu javnosti to sporno...

Samo sekundu. Bacati ljagu na HDZ i Vladu i na mene osobno sada u zadnje vrijeme, umjesto da se pozabave aferom Hipodrom. 

Ima i HDZ svojih afera. Da vas pitam još samo, držimo se teme, što se tiče vladajuće koalicije...

Samo sekundu. Gospodin Tomašević koji je čelnik Možemo je godinu dana branio gospodina Kostanjevića i to na način da je u eter rekao sljedeću rečenicu...Vjerujem više Kostanjeviću nego Turudiću. Da bi mu se taj isti Kostanjević koji je bio član SDP-a, kojeg je njegov prvi suradnik gospodin Đulić stavio na mjesto da upravlja ustanovom sportskih objekata nagodio s tim istim Turudićem priznavši mito od 450 tisuća eura i štetu od milijun 800 tisuća eura za Grad Zagreb. Umjesto da se bave time, putujući cirkus klauna ide okolo, potpuno bez rješenja. Mi smo na to navikli, ali javnost je važno da bude upoznata s time, to je prava tema.

Ima li trzavica u vladajućoj koaliciji i vjerujete li da će ona preživjeti do kraja? 

Pa moram priznati da mi je malo deplasirano da me nakon deset godina u ovoj ulozi pitate da li ćemo preživjeti.

Vjerujete, dakle, da će ona opstati do kraja. 

Da li ćemo preživjeti?

Da li će ostati ova koalicija u ovoj konstelaciji do kraja? 

A što Vi mislite? 

Ja mislim da vjerojatno hoće, ali pitam Vas.

Eto, onda ste Vi dali odgovor. Dakle, te teme: hoće li biti izvanredni izbori, hoće li koalicija preživjeti, to je već toliko prežvakano, dosadno, deplasirano, ne s Vaše strane, nego niza komentatora koji komentiraju godinama jedne te iste teme potpuno neupućeni. Pa što ne nazovu? Zamolio bih sve vaše kolege komentatore, ako imate neku ideju da će biti neki izvanredni izbori pa što ne provjerite sa mnom? 

Pitamo Vas zato što vidimo trzavice. Vidjeli smo slučaj Dabro, vidjeli smo Penavu koji se bunio zbog Bleiburga.

Je li to riješeno?

To je legitimno pitanje.

 Pa nisu to teme zbog kojih bi ljudi poput mene, koji deset godina imaju privilegiju i čast upravljati hrvatskom Vladom, deset godina biti na čelu HDZ-a, povući Hrvatsku iz stanja 2016. do ovoga danas, da ćemo zbog toga ugrožavati funkcioniranje Vlade i političku stabilnost Hrvatske? Pa mi smo preozbiljni za tako nešto.

Hoćete li po još jedan mandat? 

Reći ću Vam, ali to je tip pitanja koji potpuno promašuje temu. Što se tiče idućih izbora, kako sad stvari stoje, oni će biti u redovitom roku. Taj redoviti rok je 2028. Dakle, mi smo tek na pola mandata naše treće Vlade, ja sam predsjednik HDZ-a i sigurno sam tu da vodim HDZ i u nove izborne izazove ili pobjede, ako želite.

Zoran Milanović, mislite li da bi se on mogao kandidirati? 

To nije na meni. 

Bi li Vam to moglo pomrsiti račune? 

Pa, gledajte, cijela operacija oporbe - SDP-a i Možemo - da blokira izbor tri ustavna suca se vodi jednom jedinom ambicijom i željom - da Ustavni sud u punom sastavu slučajno ne bi rekao Milanoviću u budućnosti ili nekakvoj drugoj situaciji, da je ono što su radili 2024. bilo flagrantno protuustavno, protiv čega su se oni bunili. Zamislite da čelnik HDZ-a govori ovo o Državnom odvjetniku što je govorio čelnik Možemo. Zamislite da čelnik HDZ-a govori o ustavnim sucima kao o stajskim muhama... 

Vi mu često niste ostajali dužni, to je isto činjenica.

Govorimo o epitetima koji se lijepe institucijama hrvatske države i to pravosudnim institucijama. Jedan je državni odvjetnik, a drugi su suci Ustavnog suda. 

Očekujete li ga na izborima? 

To nije do mene, meni je sasvim svejedno. Mi radimo svoj posao, imamo svoju snagu, postignuća, rezultate. U konačnici, svoj rad predanost i angažman koji traje deset godina do sada, trajat će sigurno još dvije, a ako nam hrvatski narod za dvije godine bude odlučio ponovno pokloniti povjerenje, mi ćemo i tada puni energije elana i entuzijazma raditi za Hrvatsku, jer mi imamo što pokazati. Hrvatska danas i Hrvatska 2016. - to nije niti isto društvo u pogledu razvijenosti niti u pogledu međunarodne pozicioniranosti niti ekonomskog i socijalnog standarda građana. 

Ja bih volio da se netko drugi, a ne mi, može osvrnuti i na dovršeni koridor 5C i na nove cijevi tunela Učka, Pelješki most, Rafale, jačanje Hrvatske vojske i na ravnomjeran regionalni razvoj u svim mogućim krajevima Hrvatske. Imali smo sastanak Vijeća za urbani razvoj. Intervjuirajte malo gradonačelnike gradova središta županija i pitajte ih koliko sredstava je Vlada stavila na raspolaganje. Moj Grad Zagreb i Sisačko-moslavačka županija 4,9 milijardi za obnovu. Samo o tome malo više treba govoriti, to smo sada doživjeli kao da je normalno, sve bolnice, fakulteti, crkve, škole, cijela infrastuktura - netko se za to potrudio.