Hrvatima ukradeno više od 20 milijuna eura: 'Iskorištava se ono gdje su najranjiviji'

Na novi val internetskih prijevara upozorava Hrvatska agencija za nadzor financija. Prevaranti sve češće koriste ime i logo Hanfe za nadzor financijskih usluga, pa čak i izmišljaju njezine djelatnike kako bi građane uvjerili u lažna ulaganja. 

Svi dokumenti i ponude koje sugeriraju takve usluge su lažni. Iz Hanfe jasno poručuju – ne bave se povratom izgubljenog novca, ne nadoknađuju gubitke niti naplaćuju poreze. 

Razmjeri problema su veliki. Policija je samo prošle godine zabilježila više od 2100 kibernetičkih kaznenih djela, uz štetu veću od 20 milijuna eura! To je čak 22 posto više nego godinu prije. Stvarni iznos, upozoravaju, vjerojatno je i znatno veći. Od nekoliko eura, pa do više desetaka tisuća - građani često ne žele policiji prijaviti da su prevareni.

RTL-a Danas razgovarao je sa zamjenikom predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem.

Kako i zašto baš Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)?

Ako gledamo ukupni broj prijava koje imamo u posljednje vrijeme, najveći iznos novca zarađuje se na onome što prepoznajemo kao lažne investicije. Ima li išta bolje nego lažirati one institucije koje su zadužene za nadzor financijskog tržišta? Potpuno je logično da će kriminalci, tamo gdje imaju neki interes, iskoristiti te teme.

MNOGI SU NASJELI /

Nova prijevara u Hrvatskoj: Lažno se predstavljaju kao HANFA i nude povrat novca

Radi li se u ovom slučaju o nekoj nacionalnoj ili međunarodnoj prijevari?

U većini slučajeva imamo međunarodne, koordinirane prijevare koje izgledaju kao veliki poslovni modeli.

Kako je moguće da unatoč vašim, našim i policijskim upozorenjima gotovo svakodnevno netko nasjeda? Koliko je problem velik?

Problem je velik. Do kraja našeg razgovora netko će ostati bez 150 eura, a do kraja godine će nam ukrasti količinu novca koju smo mogli uložiti u 10 do 30 vrtića ili kojom smo mogli platiti tisuću prosječnih plaća u Hrvatskoj. Stvar je u tome da se iskorištava ono gdje su ljudi najranjiviji; dok se svi ne educiramo, nećemo riješiti taj problem.

Govorimo o gubicima od 20 milijuna eura. Kolika je stvarna šteta?

Stvarna šteta je uvijek veća. Kada pričamo o ovim brojkama, to su brojke koje je netko prijavio kao štetu. Imamo veliki broj ljudi koji kažu da je to malo novca pa neće ni prijaviti. Možemo očekivati da je šteta više puta veća nego što službeno prikazujemo.

Kako se s ovim problemom bore ostale zemlje?

Svi imamo veliki problem. Od kibernetičkog kriminaliteta se zarađuje više nego od preprodaje droge. Tek tu i tamo postoji neka država, primjerice Australija ili Singapur, koji su napravili centralna koordinacijska tijela koja se bave ovim temama i oni su uspjeli nešto smanjiti taj problem. Australija za nekih dvadesetak posto u posljednje dvije godine. Oni idu i u ekstreme; na primjer, u Singapuru, kada nađu prevaranta, on dobije i do 20 udaraca bičem. Nadam se da ne moramo ići toliko daleko.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!