Zagreb usred ljeta izgleda kao u listopadu: Stručnjaci otkrili što se događa

Velike suše, osim u Nizozemskoj i ostatku Europe, posljedice ostavljaju i u Hrvatskoj. Zagreb posljednjih dana izgleda kao da je u njega već stigla jesen, a lišće koje prerano mijenja boju i opada sa stabala zabrinulo je brojne građane.

Kolovoz je tek počeo, no prizori u dijelovima Zagreba više podsjećaju na ranu jesen nego na vrhunac ljeta. Lišće žuti, suši se i pada na tlo tjednima ranije nego što bi trebalo.

"To je priroda, ali malo je ipak prerano za ovo. Kako ne bi bili zabrinuti?", rekla je Vesna iz Zagreba.

Iako parkovi i livade izgledaju kao da je stigla jesen, stručnjaci objašnjavaju da je riječ o posljedicama dugotrajne suše i ekstremnih vrućina. Stabla odbacivanjem lišća pokušavaju sačuvati vodu i energiju.

"To je normalna prirodna reakcija, zapravo obrambena reakcija stabala na ovu visoku temperaturu i dugotrajni toplinski val. Ono što je čovjeku koža, to je zapravo stablu list, i mi se od dehidracije i prevelike vrućine branimo na taj način da smanjimo svoju aktivnost, i da usporimo pokrete. A stabla na način da smanje tu površinu kroz koju transpiriraju i kroz koju gube vlagu i zato odbacuju taj list", objasnila je Jasna Molc, rukovoditeljica Službe za ekologiju i zaštitu šuma Hrvatskih šuma.

FRONTALNI POREMEĆAJ /

Stiže popuštanje vrućina, pljuskovi i grmljavina: Meteorolog otkrio kada će se stabilizirati

Nije rana jesen, nego toplinski stres

Visoke temperature nisu jedini problem. Zbog manjka vlage u tlu biljke su pod dodatnim stresom, pa obrambene mehanizme aktiviraju znatno ranije nego inače.

"Prijevremeno i otpalo lišće nije znak rane jeseni, već takozvanog toplinskog i sušnog stresa na biljke. Dakle, biljke su pod utjecajem vrlo visokih vrijednosti temperature zraka. Mjerili smo i maksimalne vrijednosti iznad 30 stupnjeva, osim toga nedostaje vlage u tlu, stoga biljke da bi očuvale vodu i energiju odbacuju dio lišća", rekla je agrometeorologinja DHMZ-a Jasmina Dobranić.

Kako bi gradsko zelenilo lakše podnijelo ljetne ekstreme, stabla, grmlje i cvjetnjaci redovito se zalijevaju. Za jedan ciklus zalijevanja svih stabala po gradskoj četvrti potrebno je oko deset dana.

Za jedno stablo po zalijevanju potrebno je od 80 do 120 litara vode, za manje grmlje između 15 i 20 litara, a za veće od 25 do 30 litara. Tijekom velikih vrućina cvjetnjacima je tjedno potrebno i do 35 litara vode po četvornom metru, dok je travnjacima potrebno do 30 litara.

REKORDNO NISKI VODOSTAJ /

Nevjerojatni prizori na Dravi: 'Cijeli život sam tu, ali tako niska voda nikad nije bila!'

Problem ako se ovakvi valovi ponavljaju

Stručnjaci kažu da samo otpadanje lišća zasad nije ozbiljna prijetnja stablima. Veći bi problem mogao nastati ako se ovakvi dugotrajni toplinski valovi budu ponavljali.

"Ne trebamo se zasada brinuti za tu pojavu jer stabla će to bez problema savladati. Međutim bilo bi zabrinjavajuće kad bi više puta se pojavile ovakve situacije i ovakvi dugotrajni toplinski valovi. Jer bi stablo tad fiziološki oslabilo i bilo bi sklonije nekim drugim biljnim bolestima i štetnicima", upozorila je Molc.

Za sada je situacija još pod kontrolom, no priroda već pokazuje koliko teško podnosi sve češće i intenzivnije toplinske valove. Ako se nastave, prizori koji danas podsjećaju na jesen mogli bi postati sve češći i usred ljeta.