Imamo odgovor na pitanje koje sve zanima: Je li vrućem ljetu došao kraj? Evo što kažu iz DHMZ-a

Ljeto na izmaku ostavlja za sobom sliku koja je puno šira od nekoliko izrazito vrućih tjedana. Iza nas su dugotrajni toplinski valovi, temperaturni rekordi, razdoblja bez kiše i sve izraženiji pritisak na vodne zalihe. Dok se dio zemlje nakon prvih oborina napokon osvježio, na krajnjem jugu suša i dalje traje, a rijeke i dalje pokazuju posljedice dugotrajnog manjka oborina.

Istodobno, ekstremni vremenski uvjeti ponovno su otvorili pitanje požara i njihove sve razornije kombinacije s visokim temperaturama, suhim tlom i snažnim vjetrom.

Omiš je ovog ljeta bio jedan od najdramatičnijih primjera, dok su veliki požari diljem Europe pokazali koliko brzo povoljni meteorološki uvjeti mogu pretvoriti vatru u katastrofu. 

O tome koliko nas vrućina još očekuje do kraja ljeta, kada se može očekivati ozbiljniji oporavak vodostaja, što je meteorološki pogodovalo širenju požara te kako će izgledati hrvatska klima budućnosti, ali i kada se građanima šalju upozorenja putem sustava SRUUK, u studiju RTL-a Danas komentirala je zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković.

POSTAVIT ĆE REKORD? /

Znanstvenici upozorili: Stiže El Niño kakav svijet još nije vidio! 'Ovo je bez presedana'

U Zagrebu je svježije, svi to osjećamo. Je li gotovo ovo vrelo ljeto ili možemo očekivati da će ponovno biti i više od 35 stupnjeva?

Dobro je da je pala dugo očekivana kiša, ali pala je samo mjestimice. Na primjer, na istoku i osobito na krajnjem jugu zemlje gotovo je u potpunosti izostala, tako da i dalje tamo vlada suša i nismo se riješili vrućina.

Baš naprotiv, u Dubrovačkoj regiji i dalje traje toplinski val koji utječe na zdravlje. Međutim, nemamo sada onaj najviši stupanj upozorenja, uglavnom su to žuta i narančasta upozorenja za idući tjedan.

Tijekom idućeg tjedna također ćemo na Jadranu i dalje imati vruće dane. Najviša temperatura zraka bit će između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, tako da će možda i u nekim drugim regijama na Jadranu biti zadovoljeni kriteriji za toplinski val.

U drugom dijelu idućeg tjedna također ćemo imati porast temperature na kopnu. Krajem radnog dijela tjedna i lokalno na kopnu najviša dnevna temperatura ponovno može doseći i 30 Celzijevih stupnjeva.

Za sada se vidi da će tako biti do kraja radnog dijela tjedna, a onda za vikend ponovno slijedi osvježenje, blago osvježenje i mjestimične oborine. Za sada je pouzdanost prognoze nešto manja, međutim i dalje izgleda da te oborine neće biti jake, neće biti izražene i neće zahvatiti cijelu Hrvatsku.

Ovo ljeto bilo je jako sušno. Po čemu je još bilo drugačije od prosjeka?

Ovo ljeto se uklapa u taj trend iznadprosječno toplih ljeta. Međutim, zaista smo imali mnogo temperaturnih rekorda.

Imali smo dva izrazito dugotrajna i intenzivna toplinska vala. Jedan je bio u lipnju, kada smo imali vrlo, vrlo jaku sparinu. Znamo da ljudsko tijelo puno teže podnosi vrućinu kada još ima i puno vlage u zraku.

Tijekom tog lipanjskog toplinskog vala čak je 14 naših glavnih meteoroloških postaja srušilo rekord najviše dnevne temperature zraka. Poneki rekord srušen je također u srpnju, ali i tijekom kolovoškog toplinskog vala.

Taj toplinski val u kolovozu bio je najdulji ikad zabilježeni toplinski val u Hrvatskoj otkad se, od 1950. godine, vrši analiza.

U Rijeci je zabilježeno najdulje trajanje toplinskog vala, u riječkoj regiji, i to čak 20 uzastopnih dana. Sada zamislite gotovo tri tjedna konstantne izloženosti vrućini, uz vrlo tople i tople noći, koje također ne pružaju određeni odmor.

Uz sve to imali smo veliko, dugotrajno sušno razdoblje i ekstremno niske vodostaje.

PAKLENI VIKEND /

Grčku prži novi toplinski val, temperature idu do 42 °C: Evo koliko će trajati

Palo je ovih dana nešto kiše. Koliko uopće kiše mora pasti da bi se oporavili vodostaji, ali i zemlja?

Ono što na početku moramo reći jest da postoje različite vrste suša. Sada ovdje govorimo o hidrološkoj suši, koju vidimo kao niske vodostaje i niske zalihe podzemnih voda.

Ta suša se razvija nešto dulje, dakle potrebno je dulje vrijeme da se razvije, ali onda je potrebno i dulje vrijeme da se svi ti vodostaji oporave.

Tako da ova mjestimična i povremena kiša ne može u potpunosti riješiti problem. Za velike rijeke potrebno je također gledati kakvo je stanje tla i kakvo je stanje s oborinama na tom velikom području, dakle na cijelom tom slivu.

Za vodostaje rijeka zapravo je potrebno nekoliko oborinskih epizoda na tom većem području.

Što se tiče biljaka i ovog površinskog sloja, tu kiša brže pomaže, ali opet ovisi koliko je bila dugotrajna i jaka suša. Ako je ona bila zaista dugotrajna i jaka, onda se, nažalost, sve biljke ne mogu oporaviti.

Ovo ljeto mnogima su problem bile i vrlo tople noći. Kako one utječu na ljude i koliko su noći danas toplije nego prije?

Imali smo vrlo tople i tople noći, koje također ne pružaju određeni odmor nakon dugotrajne izloženosti vrućini. Znamo da ljudsko tijelo puno teže podnosi vrućinu kada još ima i puno vlage u zraku.

Tijekom ovog ljeta imali smo dugotrajne i intenzivne toplinske valove, a upravo kombinacija visokih dnevnih temperatura i toplih noći predstavlja dodatno opterećenje za organizam.

ROK OD OSAM DANA /

HDZ-ov župan umiruje javnost, no brojke ne lažu! Gospodin Ivo: 'Ako nismo u stanju pomoć ljudima'

Vidjeli smo prije desetak dana što je požar u jednoj noći napravio Omišu, a gledali smo i velike požare u Europi. Znamo da su uzroci požara brojni, no koliko je vrijeme „krivo” za ovoliko vatre u Europi ove sezone?

Još uvijek su najčešće požari aktivirani ljudskim faktorom, zapravo puno manje prirodnim faktorom, primjerice munjama. Ali vremenski uvjeti diktiraju kada je taj požar aktiviran, hoće li se brzo ugasiti ili će prerasti u velike i katastrofalne razmjere.

Ono što se događalo u Europi ovog ljeta bio je drugi scenarij. Nažalost, vrlo često su požari poprimali velike i katastrofalne razmjere i tu se poklopilo nekoliko meteoroloških čimbenika.

Imali smo proljeće i zimu u kojima smo imali dosta kiše, vegetacija je nabujala. Onda je stiglo ljeto koje je bilo sušno, uz dugotrajne intenzivne toplinske valove.

Ta vegetacija koja je bila bujna u proljeće osušila se i stvorila idealan gorivi materijal za požare. U takvim situacijama požari se lako aktiviraju i vrlo se brzo šire. Osobito kada uz sve to imamo i jak vjetar.

Što je u Omišu bilo meteorološki specifično te noći da je požar bio tako snažan i katastrofalan?

Upravo ovo što smo sad govorili: dugotrajno sušno razdoblje i mnogo gorivog materijala u Dalmaciji.

Dalmacija je inače naše područje koje je dosta izloženo požarima. U sve to uključila se jaka bura s olujnim udarima. Dakle, jak vjetar, a bila je noć.

Nažalost, vatrogascima u pomoć nisu mogli stići kanaderi. Vjetar, odnosno bura, naglo je širio požar i došlo je do toga da je požar poprimio katastrofalne razmjere.

Kada naša djeca budu odrasla, hoće li im ovakvo ljeto biti ekstremno ili normalno?

Klimatske simulacije čak i onog umjerenog scenarija pokazuju da će globalna temperatura nastaviti rasti.

Zapravo, situacija je ozbiljna, ali ono što je dobro, moramo gledati pozitivno: mi zaista možemo sada učiniti nešto što se tiče posljedica.

Moramo se prilagoditi onome što sada osjećamo, dakle toplinskim valovima i sušama, ali moramo isto paziti da što više smanjimo emisije stakleničkih plinova kako bismo onda i smanjili zagrijavanje.

Ono što pokazuje kakva je klima budućnosti u Hrvatskoj za 20, 30 ili 40 godina, ukratko ću sad sumirano reći: dulje toplo razdoblje, dulje vruće razdoblje, intenzivnije suše tijekom ljeta i neravnomjerno raspoređene oborine.

Manjak oborina tijekom ljeta, ali jesen i zima ponegdje mogu donijeti i više kiše.

TKO TO TAMO PANIČI? /

Boban ne priznaje grešku, Puljak traži ostavku. Cvrtila: 'Protokol za SRUUK nije potpuno jasan'

Puno smo ovih dana govorili o SRUUK-u, porukama upozorenja koje građani dobivaju na mobitel. Kada ga vi koristite i koliko je teško procijeniti situaciju kada zaista treba alarmirati građane?

Moramo odmah na početku reći da se upozorenja primarno izdaju na našoj službenoj stranici meteo.hr.

SRUUK se koristi samo u iznimnim situacijama. SRUUK se ne koristi samo za meteorološka upozorenja. Dakle, DHMZ ga koristi u iznimnim situacijama.

To su situacije kada imamo vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze izuzetno opasnog događaja. Primijetite da ovdje govorimo o vrlo velikoj vjerojatnosti. Zašto? Jer ovdje se radi o prognozi, a prognoza je vjerojatnost.

Ono što se događa u tom trenutku jest da očekujemo da ćemo imati opasne vremenske pojave na raširenom, velikom području i upravo zbog toga posljedice će biti vrlo velike. Dakle, i štete, ali i velik broj ljudi bit će ugrožen.

Mi smo do sada aktivirali SRUUK pet puta. A što se tiče toga koliko je procjena zahtjevna, procjena je zaista vrlo zahtjevna. Zbog toga se prognostičari konstantno usavršavaju i konstantno se rade vježbe kako bismo bili spremni u situaciji kada se to stvarno dogodi.

I za kraj, vi ste prognostičarka već deset godina. Je li vas ovo ljeto ipak nečim osobno iznenadilo, je li bilo drugačije nego prije?

Nažalost, moram reći da nije. Ja sam prognostičarka zadnjih deset godina i ovakav ljetni obrazac je sve češći. Dakle, sve češće imamo tijekom ljeta dugotrajne, intenzivne toplinske valove koji su onda prekinuti i lokalnim nevremenima.