Zašto Hrvati ne voze električne automobile? Nekoliko je razloga: 'Stanari ne dozvoljavaju...'
Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji samo u lipnju je porasla za nešto više od 60 posto
Benzinci i dizelaši sve se manje kupuju, a kupci umjesto njih biraju hibridne i električne automobile. Podaci su to Europskoga udruženja proizvođača automobila za cijelu Europsku uniju, a tom se trendu polako priključuje i Hrvatska. Važna vijest stiže i iz Fonda za zaštitu okoliša.
Tihi, bez ispušnih plinova i sve češći na europskim cestama.
"Vozim električni auto već skoro dvije godine zbog posla, vozio bih ga i u privatne svrhe da imam nekakvu kuću, ali pošto sam u zgradi nemam nikakvih prilika za to, a nemam ni novca pošto sam student", kaže Fran iz Zagreba.
Prodaja električnih vozila u Europskoj uniji samo u lipnju je porasla za nešto više od 60 posto. A čini se da se navike polako mijenjaju i u Hrvatskoj. Tako je u prvoj polovici ove godine prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila registrirano čak 1385 električnih vozila više nego u istom razdoblju lani. Značajno raste i broj svih vrsta hibrida. Vozila na struju s godinama cijenom ipak postaju prihvatljivija.
'Cijena više ne bi trebala biti problem'
"Problem do sada najveći bez ikakve dileme to je bila cijena, cijena se u međuvremenu smjestila u okvire između 20 i 30 tisuća eura velikog broja potencijalno zanimljivih automobila za naše tržište. Cijena više ne bi trebala biti problem", objašnjava glavni urednik Auto motor i sporta Kristijan Tićak.
No, na europskim ljestvicama hrvatske električne brojke i dalje zaostaju za većinom zemalja.
"Hrvatska će po mojim, po našim nekim predviđanjima tek 2032. ili 2033. imati 100 posto prodanih električnih vozila, a tek negdje 2038.,2039., možda 2040. će biti svih 100 posto vozila na cestama", smatra predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić.
Jer iako broj električnih automobila polako raste, izazova u Hrvatskoj itekako još ima. Stručnjaci smatraju da bi država morala više ulagati u punionice. Među njima i Tićak: "Krajnje je vrijeme da država počne subvencionirati infrastrukturu za te automobile. Dakle, veći broj punionica, povoljnijih punionica, veći broj brzih punionica na frekventnim cestama će sigurno utjecati na odluku o kupnji takvih vozila."
Što Hrvate najviše odvraća od kupnje?
Potvrdilo je to i istraživanje provedeno za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koje je analiziralo stavove građana o električnim automobilima i otkrilo što Hrvate najviše odvraća od njihove kupnje.
"Prije svega promjena lifestylea, s druge strane neizvjesnost oko punjenja, dakle hoće li biti punionice i kakve su aplikacije i koja će biti cijena. I u konačnici, osim ovih ljudi koji ne žive u kućama, nego u stanovima, da ne mogu u višestambenim zgradama često puta napraviti i ostvariti pravo na punjenje, odnosno instalirati punionicu - zato što im ostatak stanara to ne dozvoli jer se boje da će se auto zapaliti i slično", pojašnjava Vedrana Pribičević, suradnica na istraživanju i predavačica na ZŠEM-u.
Barem jedan dio problema uskoro bi mogao biti riješen. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ponovno otvara poziv za subvencioniranje.
"Javni poziv za naše građane za nabavu vozila na električni pogon i na vodik što ćemo pustiti planiran je za objavu ove jeseni, vrijednost poziva je 20 milijuna eura", kaže nam voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Žarko Latković.
Dobre vijesti stižu i za dio problema s punionicama.
"Ono što je sada važno još za napomenuti je da ćemo u ovom pozivu prvi puta uz poziv za vozila, imati mogućnost nabave i kućnih punionica upravo za ta vozila. To je vrlo važno i za naše građane, pogotovo one koji imaju obiteljske kuće, da onda uz jedan okrugli krug zatvaranja s fotonaponskom elektranom, punjačem, električnim vozilom oni stvaraju jednu svoju samodostatnost i sigurnost u ovim izazovnim vremenima u Europi i u svijetu", dodaje Latković.
A u izazovnim vremenima, statistike proizvođača pokazuju da u Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj - značajno pada broj novih automobila koji voze na benzin i dizel.