Trebamo li nakon oluje svih oluja drukčije graditi i saditi? Grisogono: 'Mi smo krivi...'

DHMZ je izdao upozorenja i za iduće dane, jer ponovno stiže jaki vjetar s olujnim udarima, doduše ne bi trebali biti toliko jaki. O svemu razgovaram s atmosferskim fizičarom Brankom Grisogonom.

Jesu li ekstremne oluje novo normalno?

Nažalost da! Vrijeme i klima se jako mijenjaju zbog utjecaja čovjeka. Statistički gledano, mi dajemo sve više i više energije u sustav, a to znači brže i ekstremnije pojave.

Rečeno je da je ovo bila oluja kakva se u Zagrebu događa u očekuju jednom u 100 godina i više. Ali vi kažete da ti intervali više ne vrijede...

Točno. Klima se mijenja i to su sad nestacionarni procesi. Stvari se ubrzavaju, vremenske konstante se mijenjaju i skraćuju se. Znači, tih 100 godina treba srezati, treba izračunati. Ja se sad ne usudim reći da li je to deset godina ili pedeset.

SAVJET ZA SIGURNOST /

Vremenski ekstremi su novo normalno? Stručnjak s PMF-a poslao apel: 'Ovo moramo napraviti'

Ali moguće je u svakom slučaju da ponovno ove godine već se dogodi ovakva ekstremna oluja. Možete li nam onda najjednostavnije laički objasniti što se dogodilo? Jer rekli ste da je to zapravo bio utjecaj više faktora odjednom.

Radi se o lancu procesa. Što bi na u Engleskoj rekli 'Chain of Events'. Razlika temperature između tropa i polarnih krajeva se smanjuje i to oslabi mlaznu struju. Znači, odvajanje hladnog i toplog zraka je sve slabije. I onda planetarni valovi se negdje zarobe, ili u toplinski otok ili u hladnu kaplju. Što je imala i Kanada nedavno i mi smo sad to dobili. I takav prodor hladnog i vlažnog zraka je došao kod nas. To znači hemisferski sinoptički setup. Sad ide mezo skala i mikro skala. U tome se radi ta rezonancija. Zrak se posložio kao pod lonac. Imao je inverziju poklopac gore i stvorili se valovi. Planinski valovi koji su taman išli s vjetrom preko planina. I onda su se oni zaljuljali. Slično kao kod bure. To je bio taj sekundarni efekt. Lom valova i jak vjetar. Treći efekt je što se pojavio snijeg s jedne strane, a s druge strane nije bilo snijega. I onda dolazi do hlađenja podloge i jakog silaznog vjetra. To sve skupa je dovelo do do sklopa tih svih komponenti zajedno.

Spomenuli ste sami vjetar. U Zagrebu je zapravo bio osjećaj bure. A gledala sam danas. To je zapravo bila jačina uragana prve kategorije.

Upravo ti mahovi. To što su išli kao refule, to je tipičan primjer loma valova i kaskada valova kroz nekoliko drugih kraćih valova. Znači, dinamički je to slično buri. Klimatski nije jer je druga klima.

Svidjelo mi se danas nešto što ste rekli. Rekla sam i ja to jednom u emisiji... Ironično ste kazali - Vrane su pametniji od ljudi jer njihova gnijezda se nisu rušila, a fasada i krovovi su letjeli posvuda.

Nažalost da! Standardi se trebaju brže mijenjati. Mi se moramo tome prilagođavati. To ne paše mnogim poduzetnicima. Srećom, postoje građevinari, strojari, arhitekti koji to prate...  Šumari, agronomi... Moraju se mijenjati standardi. To se mora pojačavati, jer standardi su dosad bili napravljeni prema sinoptičkim mjerilima, prema nekim drugim vremenskim uvjetima prema bivšoj klimi. Međutim, sada se zna da su tornada sve češća. Uragani su češći. Znači, mi moramo mijenjati standarde gradnje, a vrane su tu pametnije nego mi.

Kako je moguće da su one znale sagraditi kuću, bolje nego ljudi?

Oni znaju jer njima je to pitanje opstanka. One se sad gnijezde u travnju, a mi ljudi gledamo da ušparamo i na cementu i na željezu.

TRAŽE POMOĆ /

Zagrebački poljoprivrednici pred Ministarstvom: Oluja im uništila sve, najavljuju masovna zatvaranja

Što onda znači drukčija gradnja. Što se treba promijeniti? Trebaju li krovovi biti drukčiji da ne budu limeni? 

To je sad više pitanje za inženjere manje za nas fizičare. Oni to znaju. Treba pojačati drugačije, praviti blokove po drugim kutovima. Razmještaj zgrada treba biti drugačiji, visina zgrada se treba bolje proračunati prema debljini atmosferskoga graničnog sloja i vrtozima koji će danas biti češći i drugačiji i drugačije vrste. I to treba uzeti u račun, a to se može unaprijed i u laboratoriju. Znači, u zračnim tunelima i numeričkim simulacijama, rješenja postoje.

Jesmo li sami za ovo krivi? Je li ovo posljedica klimatskih promjena? Ovo što se dogodilo prošli tjedan u Zagrebu i u Hrvatskoj?

Statistički gledano, mi smo krivi. Za ovu konkretnu oluju to se ne može odmah reći jer što dulje mjerimo ekstrema ima sve više i ne može se nijedan slučaj nevremena direktno povezati s klimatskim. Ali statistički da, jer mi smo sve skloniji i skloniji novim ekstremima. Špicevi i raspodjela pojedinih varijabli znači oborine vjetra, tlaka. Oborine se razmazuju na sasvim drugačiji način i postoje takozvani dugi repovi gdje se stvaraju novi ekstremi.

Znači, trebamo biti spremni da se ovakva ekstremna oluja može dogoditi bilo kad?

Ne bilo kad, ali češće nego do prije 20 godina.