Gradila se desetljećima i koštala pravo bogatstvo: Vozili smo se prugom o kojoj možemo samo sanjati
Dok Austrijanci danas od Graza do Klagenfurta putuju 41 minutu, na hrvatskim željeznicama od Zagreba do Splita i dalje treba sedam, a nekad i osam sati
Slovenci ga zovu Gradec, a mi bismo ga opisali kao mali Zagreb. Graz je drugi najveći austrijski grad, s više od 300 tisuća stanovnika. Grad je to Franje Ferdinanda, shoppinga, habsburške arhitekture i zelenih i bijelih tramvaja. Ali ovaj put u Graz nismo stigli zbog tramvaja, nego zbog vlakova. Jer Graz nije bio naše odredište, nego polazište.
Iz glavnog grada Štajerske krenuli smo prema glavnom gradu Koruške. Graz i Klagenfurt udaljeni su oko 140 kilometara, a donedavno je taj put vlakom trajao gotovo tri sata. Novom prugom danas je potrebno svega 41 minutu. Pa krenimo. Ili, što bi rekli Austrijanci: "Los geht's!" Upalili smo štopericu i krenuli na put na kojem ne stignete pogledati ni cijelu epizodu Igre prijestolja, a nekad za to vrijeme ni automobilom stići iz zagrebačke Dubrave na Trešnjevku. Za mene je ova vožnja imala još jednu posebnost, budući da sam se prvi put u životu vozio vlakom. A put je toliko kratak da smo jedva stigli snimiti i anketu među putnicima.
'Velika prekretnica za polovicu Europe'
David iz Beča u Klagenfurt putuje otprilike jednom mjesečno jer mu ondje živi rodbina. "Povezala su se dva grada koje je razdvajala planina", kaže. Ulrich, također iz Beča, novu vezu usporedio je s vožnjom autom: "Sjajna je mogućnost koristiti ovaj vlak jer je brže nego autom." Sofia iz Graza također ima vrlo konkretan razlog za korištenje nove pruge. "Moja baka živi u Klagenfurtu pa mi je jako dobro što ovo traje samo 40 minuta", kaže. Prije je putovala automobilom, a sada, dodaje, i njezini roditelji redovito koriste vlak.
Railjet kojim smo putovali ima sedam vagona, više od 400 mjesta i tri razreda. U njemu su restoran, obiteljska i dječja zona. Austrijski Railjet duži je od 200 metara, a brzinom većom od 200 kilometara na sat može i voziti. Otprilike na polovici puta našli smo se duboko ispod zemlje, ispod planinskog masiva Koralpe. Vlak ondje prolazi kroz gotovo 33 kilometra dug Koralmtunnel i vozi oko 230 kilometara na sat. Upravo je taj tunel jedan od ključnih razloga zbog kojih je put između Graza i Klagenfurta skraćen za više od dva sata. Gotovo 33 kilometra tunela prolaze se za svega osam do devet minuta. A kada smo ponovno pogledali štopericu, prošlo je već više od 40 minuta - točnije 41 minuta i 35 sekundi. Na kolodvoru u Klagenfurtu dočekala nas je Rosanna Zernatto-Peschel, glasnogovornica austrijskih željeznica, koja je na projektu Koralmbahna radila gotovo cijeli svoj radni vijek.
"Koralmbahn je jedan od velikih infrastrukturnih projekata koje smo realizirali u Austriji. Također je jedan od najvećih u Europi. Ovo je velika prekretnica, ne samo za pokrajine Štajersku i Korušku, nego i za polovicu Europe. Austrijska povezanost i mobilnost znatno su ojačane i, da, drago nam je što sada već više od pola godine sve funkcionira", kaže Zernatto-Peschel.
Od Ljubljane do Pule za 'samo' sedam sati
A na taj se trenutak čekalo gotovo 30 godina. Gradnja Koralmbahna počela je još 1998., pruga je otvorena u prosincu 2025., dakle prije niti devet mjeseci, a projekt je stajao gotovo šest milijardi eura. Više od 600 milijuna eura sufinancirala je Europska unija.
"Ovaj projekt najbolje pokazuje kako moderna željeznica može promijeniti način na koji putujemo Europom. I zato je u EU važno pojačati ulaganja u željeznicu jer željeznička infrastruktura nije samo prometna, nego infrastruktura europskog jedinstvenog tržišta. Jer kada povežemo regije kvalitetnim željezničkim vezama, povezujemo ljude, radna mjesta, poduzeća i povezujemo tržišta", kaže za Direkt europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ/EPP).
Dok Austrijanci danas od Graza do Klagenfurta putuju 41 minutu, na hrvatskim željeznicama od Zagreba do Splita i dalje treba sedam, a nekad i osam sati. Od Zagreba do Pule, do koje se automobilom stiže za svega tri sata, vlakom je put znao trajati čak devet sati. Danas postoji sezonska izravna nedjeljna veza preko Ljubljane pa put od Pule do Zagreba traje "samo" sedam sati i 14 minuta. U međuvremenu je modernizacija kratke linije između Zaprešića i Zaboka vrijeme putovanja skratila s oko 35 na 22 minute. Hrvatska je proteklih desetljeća primarno ulagala u autoceste, no željeznicu u godinama koje dolaze očekuju velika ulaganja.
"U idućih 10 godina planirano je oko šest milijardi eura u modernizaciju željezničke infrastrukture. Jedan od najvažnijih projekata je upravo Dugo Selo - Novska, najveći željeznički projekt u povijesti. Riječ je o 83 kilometra pruge ukupne vrijednosti 900 milijuna eura. Nova pruga dodatno će približiti Ivanić-Grad, Kutinu, Novsku, Slavonski Brod i Vinkovce Zagrebu", kaže Brnjac.
Jednako važnom smatra i dionicu Hrvatski Leskovac - Karlovac, vrijednu gotovo 300 milijuna eura, koja bi trebala biti završena 2029. godine, čime bi Karlovac postao praktički predgrađe Zagreba. To bi mogla biti hrvatska budućnost, ali austrijska je sadašnjost već stigla. I Koralmbahn nije bolje povezao samo Graz i Klagenfurt.
"Koralmbahn također zatvara vrlo važnu prazninu na Baltičko-jadranskom koridoru. Time se jača i konkurentnost Austrije općenito te će se poboljšati mobilnost na ovoj važnoj ruti od sjevera prema jugu i od juga prema sjeveru", objašnjava Zernatto-Peschel.
Puno više posjetitelja u Grazu
A kada smo već otišli prema jugozapadu Austrije, red je bio upoznati i Klagenfurt. Grad renesanse i književnosti ima više od 100 tisuća stanovnika, među kojima je i oko 13 tisuća studenata.
Klagenfurt je, kao i Graz, jedan od važnijih austrijskih sveučilišnih gradova pa je nova pruga ubrzala put brojnim studentima, ali i turistima. Iako je naše putovanje završilo u Klagenfurtu, vlak nije. Nastavio je preko Villacha i Udina sve do Venecije, do koje se iz Klagenfurta danas stiže za oko tri sata. Pitoresknom rutom vratili smo se u pitoreskni Graz. A što drugom najvećem austrijskom gradu zapravo znači kada mu se susjedna pokrajinska prijestolnica odjednom približi na svega 41 minutu? Dogradonačelnica Graza Judith Schwentner kaže da se učinak nove pruge već vidi.
"Imamo puno više posjetitelja u Grazu u posljednjih pola godine. Mislim da je riječ o više od 170 tisuća posjetitelja iz Klagenfurta i Koruške koji dolaze u Graz u shopping, samo prošetati, posjetiti grad, otići u restoran, a zatim se vratiti u Klagenfurt jer je tako brzo i udobno otići tamo i vratiti se u istom danu. I ja osobno to radim prilično često", kaže Schwentner.
Graz i Klagenfurt na karti su ostali jednako udaljeni. Ali nakon gotovo 30 godina gradnje, tri sata postala su svega 40-ak minuta. To je priča iz Austrije. Možda jednog dana nešto slično bude i u Hrvatskoj.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran ili obvezan informacijom, informacijama ili gledištima izraženima u okviru projekta za koji su odgovorni isključivo autori, intervjuirane osobe, izdavači i osobe zadužene za predstavljanje programa javnosti u skladu s primjenjivim zakonom. Europski parlament se također ne može smatrati odgovornim za neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru ostvarenja projekta