Irena Weber otkrila što stvara inflaciju: 'Mi smo se borili tako da smo podizali plaće debelo iznad produktivnosti'

U intervjuu za RTL Danas premijer Andrej Plenković nije htio odgovoriti na pitanje novinarke Dajane Šošić je li za inflaciju krivo povećanje plaća. Nije odgovorio na njezino pitanje jesu li među potencijalnim tvrtkama koje će plaćati porez na ekstraprofit banke i trgovci. Pričao je o Schengenu i nezaposlenosti, i hvalio se uspjesima Vlade u zadnjih 10 godina. 

Sve novosi za Direkt komentira glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Hoće li ovaj antiinflacijski paket mjera koji smo danas čuli pomoći i može li obuzdati inflaciju?

Inflacija je jedan fenomen, jedna pojava koju je doista teško obuzdati, a obuzdavanje inflacije često za sobom nosi doista nepopularne i teške odluke.

Ima li ih ovdje?

Ovdje je Vlada krenula upravo djelomično u smjeru onog što smo mi kontinuirano tražili, a to je smanjenje javne potrošnje, dakle, da država prestane generirati enormnu potražnju za proizvodima i uslugama.

Foto: Screenshot/RTL Direkt

To je zbog zaustavljanja rasta plaća, to je ono što ste vi tražili?

I naravno, zaustavljanje rasta plaća u javnom i državnom sektoru koji je praktički u zadnje tri godine na razini od preko 60 posto.

Ono što smo maloprije čuli, da premijer Plenković nije htio odgovoriti na to pitanje. Vlada je djelomično i sama generator inflacije zbog povećanja plaća, je li tako?

Točno, ali to su naprosto ekonomske zakonitosti. Ako imate javni sektor koji u tri godine poveća masu plaća za preko 60 posto, onda se i taj enormni rast plaća prelijeva i na privatni sektor koji je onda prisiljen - i mi već godinama kontinuirano dižemo plaće kao rezultat borbe za svakog radnika na našem tržištu rada - i mi sada u ovoj godini imamo povijesno najveće odstupanje od prosjeka plaća u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni od preko 30 posto. To je preko 600 eura. To je ogromna razlika i vidimo opet, svjedoci smo prelijevanju zaposlenika iz privatnog sektora u javni sektor.

Stoji ocjena da u javnom i državnom sektoru moguće u nekim segmentima rade visoko obrazovani ljudi, dok u privatnom sektoru često i pogotovo u uslužnim djelatnostima i u građevini i trgovini rade ljudi koji imaju niže plaće. Međutim, prosječno gledano, ovo je povijesno najveća razlika između prosječne plaće u javnom sektoru i državnom u odnosu na privatni sektor.

Znači, istina je da je Vlada povećanjem plaća državnim i javnim službenicima generirala inflaciju?

I onda kada vi imate takvo enormno povećanje mase plaća u javnom i državnom i u privatnom sektoru, naravno da trošak plaća uz trošak energenata i sve ostale troškove koji su se dogodili u zadnjem razdoblju povećava udio troškova u računu dobiti i gubitka. I onda to naravno generira inflaciju. To je naprosto zakonitost koja je nemoguće izbjeći.

Kako komentirate uvođenje novog poreza na ekstra profit? Rekli ste da mislite da će biti na neki način kažnjene i uspješne tvrtke?

Naravno da dodatno porezno opterećenje na kompanije nije nešto što želimo. To je prvo i drugo, dodatno porezno opterećenje, pogotovo izmjena poreznih propisa, doprinosi neizvjesnosti i nesigurnosti, a to je ono što investitori i poslovna zajednica sigurno ne vole.

Ono što je bitno izbjeći, to je da upravo budu kažnjene one kompanije koje su najbolje na hrvatskom tržištu u okviru hrvatskog gospodarstva, dakle, one kompanije koje su ulagale u konkurentnost, u povećanje produktivnosti, koje su ulagale u digitalizaciju, koje su ulagale u automatizaciju proizvodnih procesa pa kao rezultat toga imaju možda poboljšanje marži naprosto kao ulaganje u cjelokupne svoje poslovne procese. Ne bi bilo ispravno da se takve kompanije onda kazne dodatnim oporezivanjem.

Isto tako, treba voditi računa o tome da se iz kalkulacije izbace jednokratne stavke u smislu, ako je netko prodao dio imovine, ako je netko prodao dio proizvodnog procesa. Znači, ove jednokratne stavke treba izbaciti i stvarno se fokusirati samo na nekakav normalizirani račun dobiti i gubitka.

Koje su to tvrtke koje ostvaruju ekstra profit? Govorimo li o trgovačkim lancima i bankama ili se to ne može tako?

Ja bih rekla, to je i ekonomska teorija, teško je i meni govoriti o ekstra profitu jer svatko kupuje robu i uslugu i plaća onu cijenu koju je on spreman platiti ovdje kod nas na našem tržištu i zato je inflacija toliko tvrdokorna jer imamo enormno potražnju.

Imamo snažnu potrošnju kućanstava, imamo strašnu potrošnju države i sve to generira inflatorni pritiske. Imamo i strukturu gospodarstva koja je iznimno ovisna o turizmu, što znači da su svi sektori, svi segmenti našega gospodarstva praktički baždareni za onih tri do pet, šest ljetnih mjeseci, kada imamo višestruko veće potrebe i za proizvodnjom i prodajom hrane i pića i svih ostalih proizvoda, usluga od telekoma, od kartičara, prometa, logistike.

I ti troškovi ne nestaju preko zime. Ti zaposlenici se plaćaju preko zime, neovisno o tome je li vama ušlo 500 ljudi u dućan ili vam je ušlo dvoje ljudi u dućan. Trošak kredita, trošak leasinga, trošak najma, trošak energetike - svi ti troškovi isto se događaju i preko zimskih mjeseci i to je isto jedan od razloga zašto je naša inflacija tvrdokornija od ostalih zemalja.

Ono što ste vi zapravo sada objasnili su razlozi zbog čega su mi prvaci ili doprvaci eurozone u inflaciji. I ono o čemu vi govorite je suprotno od ovoga - premijer večeras u ovom intervjuu nije htio priznati. On je stalno govorio da je to zbog konteksta da moramo govoriti o ratu. Međutim, to je domaća bolest.

Nama je svima bilo u cilju podizati plaće jer smo mi krenuli od niske baze kao zemlja koja je zadnja ušla u Europsku uniju, koja se počela boriti na europskom tržištu, koja ima određeni dosta velik broj ljudi koji su se iseljavali u cilju traženja boljeg posla i bolje plaćenog posla.

Mi smo se borili na način da smo podizali plaće debelo iznad produktivnosti. To je neodrživo. Vi ne možete dijeliti ono što niste stvorili. Vi možete dijeliti samo onu dodanu vrijednost koja je stvorena u okviru gospodarstva. I onda kad vi imate ovakvu eksploziju troška javnog i državnog sektora, pri čemu je opet Hrvatska i u europskim okvirima druga po udjelu plaća u BDP-u s 13,5 posto, kao Danska - Danska je prva - mi smo drugi, a opet je neusporediva i kvaliteta javne usluge, onda ta masa plaća stvarno predstavlja ogroman pritisak i na privatni sektor, jer takvo porezno opterećenje je ipak dugoročno neodrživo.

Zaključno, hoće li sve ovo pomoći da se smanji inflacija, da više ne budemo doprvaci ili prvaci?

Mi se, naravno, nadamo da će se inflacija ispuhati. Međutim, mislim da je potrebno snažnije djelovati upravo na potražnu stranu. Potražnja je ta koja najsnažnije generira inflaciju.