Ravnatelj DHMZ-a otkrio do kada će trajati toplinski val: 'Temperature će rasti iz dana u dan'

Jedan tren neizdrživa sparina i 33 stupnja, a drugi vjetar, snažan pljusak i nevrijeme. Ponegdje su izbili i požari. Tako je u Hrvatskoj izgledao drugi dan ljeta, a čini se da bi nam tako moglo izgledati i cijelo ljeto.

Na šibenskom području udari munje izazvali su dva požara. U gašenju su tijekom dana sudjelovala i dva kanadera, a objekti nisu bili ugroženi. Vatra je na Čiovu zahvatila borovu šumu, također nakon nevremena. Vatrogasci su posla imali i na otoku Hvaru, na području Svete Nedjelje.

Prije toga vladale su paklene vrućine. Najtoplije je bilo u Senju, gdje je izmjereno 37,5 stupnjeva. Na Malom Lošinju izmjereno je 36,9 stupnjeva. U Šibeniku, Splitu i Pločama izmjereno je 35 stupnjeva.

'TOTALNA UŽIVANCIJA' /

Slavonci spas od vrućina traže na Orahovačkom jezeru: 'Ima jesti, piti, osvježenja, hlada'

Toplinski udar u Europi

Slična je situacija i u Europi, gdje su se temperature ponegdje penjale i iznad 40 stupnjeva.

Gotovo pola Francuske je pod crvenim upozorenjem. U Bordeauxu je bilo 42 stupnja, zatvoreno je 800 škola, a ne voze ni mnogi vlakovi.

Ni u Belgiji vlakovi ne voze, a u Španjolskoj i Njemačkoj odgođeni su sportski događaji, među njima i teniski turniri.

U Madridu je zbog velikih vrućina otkazano javno gledanje utakmice protiv Saudijske Arabije.

STRAŠNE VRUĆINE /

Europa na udaru toplinskog vala, temperature idu do 44 °C: Upaljena izvanredna upozorenja

Što nas čeka u Hrvatskoj do kraja?

Što nas čeka u idućim danima i kakvo bi nam moglo biti cijelo ljeto, za Direkt je komentirao ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

Ljeto je počelo vrlo intenzivno. Tek je drugi dan, a već imamo i vrućinu i nevrijeme u isto vrijeme.

Putem sustava meteoalarm na našim stranicama Meteo.hr izdali smo upozorenja koja dijelimo i s medijima te sustavom civilne zaštite. Riječ je o dvije skupine upozorenja. Jedna se odnosi na toplinske valove i visoke temperature od riječkog područja do Dubrovnika, duž cijele obale, a druga na sutrašnje grmljavinsko nevrijeme na području osječke i riječke regije. Svako ljeto imamo ta dva tipa problema: dugotrajne toplinske valove i rizik od oluja te lokalnih nevremena.

Na kojem se području mogu očekivati najveći problemi?

U ovom slučaju riječ je o riječkom području, gdje imamo oba tipa upozorenja, i za visoke temperature i za lokalno nevrijeme. Pozivamo građane da svakodnevno prate upozorenja, barem jednom ili dvaput na dan, kako bi znali što se događa na području na kojem borave.

Ljeto je počelo s velikim vrućinama. U Hrvatskoj imamo i više od 37 stupnjeva. Do kada bi trebao trajati ovaj toplinski val?

Neki modeli govore čak do kraja mjeseca. Sigurno je da će do kraja ovog tjedna, odnosno do nedjelje, temperatura u zagrebačkoj regiji rasti iz dana u dan. U takvim razdobljima možemo očekivati i kratka osvježenja kroz lokalne pljuskove. Upravo se danas dogodila takva situacija.

TRAGEDIJA U FRANCUSKOJ /

Dva brata pronađena mrtva u automobilu: 'Toplinski val nam je glavni smjer istrage'

Vidjeli smo Šibenik, Čiovo i Hvar, gdje su požari izbili kao posljedica udara munje. Je li to još jedan problem koji nam prijeti ako ćemo imati izmjene vrućine i grmljavine?

To je dobar primjer. Većina požara u Hrvatskoj nastaje zbog nemara ili nepažnje građana. No moguće su i situacije kada zbog udara munje u suhu vegetaciju nastaju požari iz prirodnih razloga. U Hrvatskoj se posljednjih godina dosta ulaže u sustav obrane od požara, i u opremu i u sustav kamera, tako da reakcije budu brže i da se vatra ne proširi.

Nije samo Hrvatska u problemu. U cijeloj Europi, osobito u Francuskoj i Španjolskoj, situacija je još gora kada je riječ o vrućinama.

U Francuskoj je ovo već drugi toplinski val ove godine, i to intenzivniji. Temperature će u Hrvatskoj biti između 35, ali ne vjerujem da će prijeći 40 stupnjeva. U Francuskoj su temperature već prešle 40 stupnjeva. U Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom ostatka tjedna također se očekuje nastavak toplinskog vala. Vrhunac se očekuje u četvrtak, a zatim će se postupno pomicati prema istoku, prema Njemačkoj.

Rekli ste da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta.

Kako god definirali globalni prosjek, bilo samo iznad kopnenih područja ili iznad kopna i mora, Europa se najbrže zagrijava od svih kontinenata. Svijet se otprilike zagrijava za trećinu stupnja svakih deset godina, a Europa za pola stupnja. Zato imamo neugodnu situaciju da su nam ljeta sve toplija, a dijelovi Mediterana sve suši. To su kombinacije koje povećavaju rizik i od požara i od toplinskih valova.

Je li ovo preview kako će nam ljeto izgledati, s velikim vrućinama i grmljavinom?

Svjetske prognoze govore da će i ovo ljeto biti toplije od prosjeka. Ako ga usporedimo s prošlogodišnjim ljetom, i tada smo imali lipanj koji je bio dosta topliji od prosjeka, ali nešto stabilniji. Što će biti sa srpnjem i kolovozom ove godine, tek ćemo vidjeti. No lipanj je definitivno ispunio sva očekivanja koja smo imali u ranijim sezonskim prognozama.

VAŽNI SAVJETI /

Izdana upozorenja za Hrvate: 'To je ozbiljna opasnost za zdravlje'

Koliko uopće na Hrvatsku utječe El Niño? Puno se govori o njemu.

El Niño je prirodna pojava koja se u Pacifiku javlja svakih dvije do sedam godina. Prvenstveno utječe na vrijeme u Australiji i Indoneziji, kroz suše i rizik od požara, a u drugom dijelu Pacifika kroz veće količine oborina.

U Hrvatskoj i ovom dijelu Europe njegov je utjecaj sporedan i može donijeti nešto kišniju jesen nego inače, ali to nije glavni faktor koji utječe na naše vrijeme.

Ipak, posredno bi mogao utjecati i na nas. S obzirom kako utječe na neke druge zemlje odakle uvozimo kakao, rižu ili druge proizvode, El Niño nam može donijeti i novi udar inflacije?

Točno je da je svijet povezan trgovinom i energijom, a isto vrijedi i za trgovinu hranom. Ako budu veće poteškoće u opskrbi hranom u dijelu Azije, to može utjecati i na ostatak svijeta.

NA SNAZI METEOALARM /

Temperature ruše rekorde, evo gdje Hrvati bježe od žege

Prošle su tri godine otkako smo u Zagrebu imali veliku oluju, koja je mnogima promijenila način na koji promatraju vrijeme. Od tada do danas, je li se nešto promijenilo u sustavu upozoravanja? Možete li sada preciznije vidjeti gdje nešto stiže i gdje bi moglo napraviti štetu?

Možemo reći da su se dogodile tri osnovne promjene. Te je 2023. u Hrvatskoj uveden takozvani HR alarm, odnosno SRUUK sustav. Što se tiče DHMZ-a, aktiviran je šest puta do sada u različitim vremenskim situacijama. Važna nam je bliska suradnja s Ravnateljstvom civilne zaštite koje upravlja cijelim sustavom.

Dodatno smo pojačali sustav meteoalarm, koji se sada izdaje tri dana unaprijed, a ne dva. Trenutačno ulažemo velike napore da taj sustav bude prostorno precizniji i da upozorenja ne budu samo na razini regija, poput zagrebačke i osječke, nego na razini županija. To je vrlo važno za lokalnu civilnu zaštitu jer daje precizniju prostornu informaciju.

Očito je da svjedočimo drukčijem vremenu i da nam ljeta izgledaju drugačije. Kako se možemo prilagoditi tome?

Kad govorimo o klimatskim promjenama, treba reći da bismo i bez njih povremeno imali ovakve izazove. Prilagodba uključuje više mjera. Primjerice, u Hrvatskoj se ulaže u obranu od poplava i u sustave obrane od požara.

Naš je zadatak da sustavi prognoze i upozorenja budu što točniji kako bismo ih mogli izdavati na vrijeme. Tu vidimo pomak iz desetljeća u desetljeće. Ti pomaci nisu dramatični, ali prognoze su danas točnije. Primjerice, prognoza tri dana unaprijed danas je točna kao što je devedesetih bila prognoza jedan dan unaprijed, a to je značajan pomak.