Kriminalist Cvrtila za Direkt: 'Za uvoz 37.000 tona otpada morali su imati pomoć iz sustava'

Od Velike Britanije do Italije, od Španjolske pa sve do naše Like i Gospića. Šverc ilegalnog otpada u Europi cvjeta. Stari kontinent kupa se u opasnom smeću. Međunarodne kriminalne organizacije premrežile su države. Krijumčarenje otpada najbrže je rastuća i najprofitabilnija grana organiziranog kriminala.

Kriminalist Željko Cvrtila tvrdi kako je riječ o sofisticiranijem kriminalitetu. "Poput švercanja droge, ista vam je stvar. Nelegalno je, velike su zarade, ogromnu štetu nanose."

Procjena je da se u biznisu ilegalnog otpada godišnje vrti 10-ak milijardi eura, više od trgovine ljudima. Unutar Unije preveze se 70-ak milijuna tona otpada. 30 posto toga završi na ilegalnim odlagalištima.

"Hrvatska nije izuzetak, međutim najveći problem u cijeloj toj priči je taj nadzor samih tih tokova otpada. Od ukupno 955 nezakonitih pošiljki otpada u 2025. mi smo na cesti zaustavili samo 11 pošiljaka. To znači da 944 pošiljke došle do krajnjeg odredišta gdje mi više onda nemamo nikakvu prevenciju već imamo arheologiju otpada, iskapamo kada je šteta već nastala", tvrdi Josip Pavlović iz Udruge Ekologija grada.

ODGOVORILI TROSKOTU /

Otkriven novi detalj u aferi s otpadom: Porezna uprava od početka prati slučaj

Kako je 37.000 tona otpada završilo u Gospiću?

A kako je 37 tisuća tona otpada uopće iz Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije završilo u Gospiću? Količina smeća koja bi zatrpala Trg bana Jelačića moguća je jer je cijeli sustav uvoza pojednostavljen - što olakšava posao kriminalcima. I zato iz godine u godinu broj ilegalni pošiljki raste.

"Vi danas ne morate niti dokazati koja će biti krajnja postaja oporabe otpada i na koji način će se on zbrinuti", dodaje Pavlović.

Ipak - iskusni kriminalist odbacuje mogućnost da su optuženi za šverc ilegalnog otpada u Lici i Varaždinu mogli uvesti 1500 kamiona otpada sami.

"Oni moraju imati podršku iz sustava. Dakle, tu je politika, tu budu nadzorni mehanizmi poput Državnog inspektorata. Poput MUP-a, ministarstva zaštite okolišta gdje dobivaju određeni suport ili žmirenje, a naravno to se financira", kaže Cvrtila.

Šverc otpada privlačan je mnogima i zbog relativno blagih, često uvjetnih kazni zbog kojih je trafficking otpada postao zločin bez kazne. Teško ga je i dokazati.

Odvjetnik Juraj Krsnik ističe kako treba provesti cijeli niz vještačenja kao što su utjecaj na okoliš, grafološka vještačenja, financijska vještačenja kako bi se ušlo u trag tome o čemu se radi. "Onda je teže dokazati jer je dugotrajniji proces, košta više", tvrdi odvjetnik.

Koliko je u Hrvatskoj problem raširen - vidi se i na karti manjih i većih ilegalnih odlagališta. Otpad se baca i zakopava diljem zemlje.

NESTVARNO /

Ovako bi izgledao Trg bana Josipa Jelačića da se ondje doveze 37 tisuća tona otpada iz Gospića

Hrvatska kao 'Meka uvoza otpada'

Da je legendarni Tony Soprano živio u Europi, sigurno bi  utrostručio bogatstvo i moć da je posao proširio i na Hrvatsku koja je postala svojevrsna meka uvoza otpada. Naknada za tonu odloženog otpada je 30 eura, u Njemačkoj je primjerice pet puta veća, 150 eura. 

"Tu je neka ekonomska računica, da smo mi u ovom djelu možda jeftiniji od ostatka Europe", kaže odvjetnik Krsnik.

No i ostatak je Europe u velikim problemima. U nekoliko velikih akcija Europol je razbio krijumčarske lance diljem Starog kontinenta u Španjolskoj, Italiji i Engleskoj. Britanski premijer najavio je žešću borbu protiv organiziranih bandi koje ukopavaju otpad i zarađuju milijune na otoku. Brda smeća na kojima često dolazi po požara tvornice su otrova koje ugrožavaju zdravlje Britanaca.

"Godinama istražujemo rastući broj ilegalnih odlagališta otpada diljem zemlje. Tijekom vremena smeće polako trune i cijedi se u vodu i doslovno izgara u zrak ovdje u ruralnim dijelovima zemlje", kaže novinar Sky Newsa, Dan Whitehead.

Ipak mnoge zemlje, problem su riješile - spalionicama tj. energanama. Hrvatska je odlučila da one zagađuju pa kod nas zbog toga dodatno cvjeta crno tržište, umjesto da se od otpada grijemo kao u centru Beča ili Kopenhagena.

"Da budemo na čisto, otpad će goriti u kontroliranim ili nekontroliranim uvjerima, mi redovno imamo požare odlagališta otpada međutim sve države članice EU imaju energane na otpad, trenutačno ih u EU djeluje 534, a Hrvatska je jedina članica koja nema niti jednu jedinu", kaže Josip Pavlović.

Zemlja smo s ponajvećim rezervama pitke vode koja je učinila sve kako bi svoje najveće prirodno bogatstvo uništila. Sramota i kriminal puno su preblage riječi za eko zločin koji gledamo pred očima.