Oko 50.000 djece u Hrvatskoj nema svog pedijatra: Sustav krpaju doktori stariji od 70 godina
U Šibensko-kninskoj županiji, gdje bi trebalo raditi 7 pedijatara u primarnoj zaštiti, radi ih samo četvero. A od toga su čak troje umirovljenici u osmom desetljeću života bez kojih bi sustav doživio kolaps
Što znači rekordna sezona? Zašto zbrajamo prolaske na Macelju? Kad vidite lokalne čelnike zadovoljne što je neki Nijemac odabrao baš njihov kraj ovo ljeto, razmislite, čime se ti točno ponosiš? Što meni donose silni milijuni od poreza i koncesija, ako čim mi dijete zakuri 39 nemam kome otići.
Kakav je to bolji život koji ja imam od tog mitskog turizma? Jurim na hitnu za svaku sitnicu, čekam tamo pored osoba s ozbiljnim ozljedama kako bi moje dijete netko pregledao, jer pedijatra nema. Pardon ima, ali to su liječnici u osmom desetljeću života. Pakao drastične nestašice u Šibensko kninskoj županiji sve je gori.
Ante Pelaić u mirovinu je formalno otišao sa 69 godina kao pedijatar šibenske bolnice, a sada iz mirovine i u 74. godini nastavlja raditi vikend pripravnosti u gospićkoj bolnici, ali i kao pedijatar u primarnoj zaštiti šibenskog Doma zdravlja.
"Mi imamo negdje oko 1200 kartona, odnosno djece do 7 sedam godina koja se vode ovdje. To je puno da se posvetite svakom djetetu i planirate preventivne preglede, cijepljenja...", rekao je Pelaić.
Bez umirovljenih pedijatara nastao bi kolaps
U Šibensko-kninskoj županiji, gdje bi trebalo raditi 7 pedijatara u primarnoj zaštiti, radi ih samo četvero. A od toga su čak troje umirovljenici u osmom desetljeću života bez kojih bi sustav doživio kolaps.
"Čim ovisi o mojoj dobroj volji sustav, onda to nije rješenje.. Dok me veseli, to ću raditi. Kad me ne veseli, više neću. Ali, to nije rješenje. Rješenje su mladi ljudi koji žive sa sadašnjom populacijom mladih roditelja", poručio je Pelaić.
U ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje 30 posto pedijatara ili njih barem stotinu.
Prema nekim procjenama do 50 tisuća djece nema svog stalnog pedijatra. Nedostatak je vidljiv u cijeloj Hrvatskoj, a najkritičnije županije su Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Međimurska, a nedostatak se vidi i u Gradu Zagrebu.
Građanima su ovi podatci zabrinjavajući, pogotovo sadašnjim i budućim roditeljima.
"Djeca se nemaju kome obratiti i njihovi roditelji da bi dobili ono što im je potrebno. Tako da smatram da pogotovo ovi mladi koji sada idu na fakultete za doktore što se školuju, neka ustraju u tome i po mogućnosti neka biraju specijalizaciju pedijatrije jer naša djeca su nastavak našeg života", smatra Neda Kelava.
Veliki nedostatak pedijatara u Šibeniku
Pedijatri u primarnoj zaštiti osim prevencijom bolesti i liječenjem djece, zauzeti su i izdavanjem različitih potvrda i ispričnica. U ovom trenutku u Šibeniku punom parom rade četvorica pedijatara, ali to je premalo, pa roditelji bolesnu djecu često dovode na OHP bolničke pedijatrije, a onda se i tamo stvaraju dodatne gužve.
Opterećenje se prelijeva na sekundarnu pedijatrijsku zaštitu i bolničke odjele kojima su prioritet ozbiljnija zdravstvena stanja djece.
"Liječnik specijalist pedijatar vodi djecu koja su hospitalizirana na Odjelu pedijatrije, sudjeluje u prihvatu novorođene djece, a naše rodilište je dislocirano od Odjela pedijatrije i istovremeno ima za pregled djecu u Hitnoj pedijatrijskoj ambulanti od kojih najveći broj djece nisu trijažne kategorije koje zahtijevaju hitne preglede", rekla je ravnateljica Opće bolnice Šibenik Ivana Skorić.
Šibenska bolnica trenutno ima petero liječnika na specijalizaciji iz pedijatrije, a od Ministarstva zdravstva su zatražili odobrenje za još nekoliko. Dom zdravlja je dobio odobrenje, ali nema potrebni novac.
"Trenutno imamo jednu doktoricu na specijalizaciji iz pedijatrije. Imamo u planu raspisivanje novih specijalizacija, četiri za područje Županije u narednom periodu, međutim nisu osigurana sredstva za financiranje specijalizacija tako da je to u nekom stadiju mirovanja. Prosječno godišnje je negdje oko 50 tisuća eura je plaća jednog specijalizanta", rekao je Petar Čagalj, ravnatelj Doma zdravlja Šibensko-kninske županije.
Gradovi osmišljavaju različite benefite
Nekada je specijalizacije financirao HZZO, a nakon toga su se financirale novcem Europske unije, gradova, županija ili samih zdravstvenih ustanova. Prijedlog da se financiraju na centralnoj razini, za sada nije zaživio.
"Prema našoj komunikaciji s Ministarstvom, planirano je oko 250 specijalizacija u periodu od 4-5 godina, ali moramo znati da to nije konkretno trajno rješenje jer ipak se pet godina mora čekati na specijalizante da završe specijalizaciju, a tada ih treba motivirati da ostanu u sredini u kojima su zaposleni i nastave tamo raditi", rekao je Mario Mašić, pedijatar i tajnik Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Zato različiti gradovi osmišljavaju različite benefite za liječnike. Šibenik i Knin nude 1500 eura neto subvencije na plaću i rješavanje stanovanja pedijatrima koji bi živjeli i radili u njihovim gradovima.