'Vječne kemikalije' pronađene u Lici: Što je s krumpirom i zeljem?

Na području Gospića ilegalno je odloženo oko 37 tisuća tona otpada, a analize su pokazale prisutnost PFAS spojeva, takozvanih "vječnih kemikalija". Riječ je o iznimno postojanim spojevima koji se vrlo sporo razgrađuju u okolišu, a dio njih povezuje se s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.

Poseban problem predstavlja njihova pokretljivost u tlu.

"Problem je ako se nađu u tlu. Vrlo su mobilni, vrlo su pokretljivi, vrlo lako se procjeđuju u podzemne vode i iz tih ih razloga nije dobro imati u tlu", upozorava Ivica Kisić, s Odsjeka za agroekologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Foto: RTL Direkt

PFAS spojevi koriste se u brojnim proizvodima, među ostalim u neprianjajućem posuđu, kabanicama, vodootpornoj odjeći i obući, premazima na ambalaži za hranu, kozmetici i protupožarnim pjenama.

STRAH U POZNANOVCU /

Hrvatska zatrpana problemima s otpadom: 'Bojimo se jesti povrće, mislimo da je voda zaražena'

Voda iz slavine sigurna za piće

Ipak, najnovija analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazala je da PFAS spojevi nisu pronađeni u vodi iz slavine na području Gospića te da je voda sigurna za piće.

No pronađeni su u otpadnim vodama kod ilegalnog odlagališta, zbog čega stručnjaci upozoravaju da je potreban oprez i daljnje praćenje stanja.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kažu da su već poduzeli mjere kako bi spriječili daljnje procjeđivanje.

"Odmah smo po žurnom pregovaračkom postupku krenuli s nabavom privremenog prekrivanja zaštitnom folijom radi sprječavanja eventualnog procjeđivanja oborinskih voda", rekao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Što je s ličkim krumpirom i zeljem?

Nakon vode nameće se i pitanje hrane proizvedene na gospićkom području. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje analize krumpira, zelja i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Foto: RTL Direkt

Agencija za hranu već je analizirala prisutnost PFAS spojeva u životinjskim proizvodima, a prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka, nisu utvrđene nesukladnosti.

"Odradila je 49 uzoraka vezano uz jaja, proizvode od jaja, odnosno meso i mesne prerađevine, i niti jedan nije bio nesukladan na PFAS spojeve", rekao je Majdak.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić ranije je također poručila da dosadašnji nalazi ne pokazuju razlog za zabrinutost.

Na pitanje bi li, da živi preko puta odlagališta opasnog otpada, pila vodu i jela ono što uzgoji u vlastitom vrtu, odgovorila je:

"S obzirom na to da sam liječnica, znanstvenica, da sam doktorirala i kontinuirano radila i istraživala, odgovorno tvrdim da su u svim nalazima, odnosno uzorcima koji su napravljeni, nalazi potpuno uredni."

Francuska novinarka izazvala reakcije

Dodatnu buru ovog je vikenda izazvala nagrađivana ekološka novinarka francuskog Le Mondea, koja je Liku opisala kao PFAS "hotspot" te poručila da krumpir s tog područja ne bi jela.

U Ministarstvu poljoprivrede takvu ocjenu odbacuju.

"Ja bih jeo krumpir iz Like. Konkretno, jedem hrvatski krumpir, kao i većina građana. Zabrinuti smo što se ovakve paušalne izjave plasiraju u javnost", rekao je Majdak.

Foto: RTL Direkt

I Ivica Kisić na pitanje bi li jeo lički krumpir odgovara potvrdno.

'Više nas brinu teški metali'

Kisić, bivši dekan Agronomskog fakulteta, upozorava da je situacija ozbiljna, ali smatra da ne treba stvarati paniku. Lokaciju će, kaže, trebati nadzirati i nakon što opasni otpad bude uklonjen.

U ovom trenutku, dodaje, agronome više od PFAS spojeva zabrinjavaju teški metali, među kojima antimon i olovo, koji su pronađeni u vrlo visokim koncentracijama.

"Bilo bi dobro ponovno otići u Gospić, uzeti uzorke na obradivim površinama, uzorke krumpira, kupusa i ostalih povrtnih kultura te utvrditi činjenično stanje – postoji li povećan sadržaj teških metala. U ovom trenutku nas agronome više zanima sadržaj teških metala koji su utvrđeni u izrazito, izrazito visokim koncentracijama", rekao je Kisić.

Foto: RTL Direkt

Građani traže objavu svih nalaza

U građanskoj inicijativi "Gospić je naš dom" traže detaljne analize ne samo vode i hrane nego i kvalitete tla i zraka. Također žele da rezultati dosadašnjih ispitivanja budu javno dostupni.

"Iz HZJZ-a ističu da su nalazi uredni, a mi apeliramo da se ti nalazi objave. Da vidimo gdje su uzeti uzorci tla, što je mjereno i na kojim dubinama. Time bismo istodobno umirili naše OPG-ovce, ali i njihove klijente koji od njih kupuju proizvode. Isto tako, neka se objave podaci o kvaliteti zraka kako bismo vidjeli ima li teških metala u tim česticama", rekla je Daria Došen, članica inicijative "Gospić je naš dom".

Bilo da je riječ o "vječnim kemikalijama" ili teškim metalima, stanovnici Gospića traže jedno – da se ilegalno odloženi opasni otpad što prije ukloni iz Like.

Tu će poruku poslati i na velikom prosvjedu najavljenom za 5. rujna u Zagrebu.