Svi pričaju o dizajniranju beba: 'Dobit ćemo visoku inteligenciju, plave oči i plavu kosu'

"Genetika. Što može značiti? Sposobnost da se usavrše fizičke i mentalne karakteristike svakog nerođenog djeteta", govorio je u promo video jedan od negativaca u "Gattaci", SF filmu u kojem se djeca rađaju genetski savršena. Gotovo 30 godina kasnije, došla je vijest da su znanstvenici sa Sveučilišta Columbia uredili DNK ljudskih embrija s, kako piše New York Times, nevjerojatnom preciznošću. Čuli su to i hrvatski embriolozi.

"To je metoda koja pokazuje značajni znanstveni napredak na tom području, i u budućnosti bi se mogla koristiti za liječenje određenih nasljednih bolesti, no trenutačno je to još uvijek eksperimentalna metoda", ističe Nina Gelo, voditeljica Odjela za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb.

Ta bi eksperimentalna metoda, piše Times, mogla otvoriti put "dizajniranim bebama", stvorenim s određenim, željenim karakteristikama. Nina Gelo je embriologinja koja već 20 godina radi na humanoj reprodukciji i izvantjelesnoj oplodnji, ovdje odmah ističe razliku američkog i europskog pristupa ovakvim tehnikama. "Pojam dizajnirane bebe sasvim sigurno u europskim okvirima nije prihvatljiv, niti će ikada biti prihvatljiv. Dakle, to je nešto što Amerikanci možda mogu tako nazivati, ali pogotovo kod nas u Hrvatskoj to sasvim sigurno nikada neće biti zakonski dozvoljeno, a kamoli etički i moralno prihvatljivo", naglašava Gelo.

Kontroverzna tema

Tema već godinama izaziva kontroverze. S jedne strane, tehnologija bi mogla omogućiti popravljanje mutacija koje uzrokuju bolesti u embrijima, ali da se koristi i za odabir osobina, kao što su boja kose ili očiju, praksa je koja zvuči kao eugenika. "Danas ulazimo u takozvani base editing, što bi značilo da čak i baze pojedinih sastavnica genoma, odnosno molekule DNK, mijenjamo. To donosi jedno vrlo usko specificirano mijenjanje ljudskog genoma, a samim time i na strukturu ličnosti djeteta u budućnosti, odnosno čovjeka", kaže pak Morana Brkljačić, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deonotologiju Hrvatskog liječničkog zavoda.

I neki američki znanstvenici upozoravaju da bi takva metoda, ako se usavrši, bila privlačna onima koji ne žele samo rješavati nasljedne bolesti, nego i poboljšati osobine inženjeringom embrija. "Dobit ćemo visoku inteligenciju, dobit ćemo plave oči i plavu kosu, nekakvu posebnu put, dobit ćemo sklonost ka fenomenalnom sviranju piana ili odličnog košarkaša, međutim pitanje je hoće li sve to skupa u konačnici donijeti posljedice na nešto drugo", ističe Brkljačić.

Bez obzira na napredak tehnologije, većina znanstvenika ni ne vjeruje da bi prakse poboljšavanja beba ikad mogle biti globalno prihvaćene. "Stvaranje dizajnerskih beba samo zbog poboljšavanja samog potomstva, a da se ne radi o liječenju bolesti, nije prihvatljivo niti će ikad biti. To su sve stvari koje se zakonski reguliraju i koje će sigurno biti regulirane, odnosno nedozvoljene", zaključuje Nina Gelo.

Lako za znanstvenu fantastiku koja je već pokazala štetne posljedice genetskog inženjeringa, sjetimo se Jozefa Mengelea i nacističke rasne higijene. I zato, i s ovakvim otkrićima treba oprezno. "Takve stvari su zasigurno fascinantne, ali imamo li pravo na neki način vršiti moderno kloniranje čovjeka, za što već znamo da smo to davnih dana 40-ih sa nurnberškim kodeksom definirali kao zlo, moramo li se vraćati na tako", upozorava Morana Brkljačić.

Pa onda nije krivo zaključiti da svaki tehnološki napredak u medicini može biti sjajna i za mnoge korisna stvar, ali ne bi smjelo biti opravdanje da se ijedan čovjek počne igrati - boga.