Tko to terorizira Hrvatsku? Stručnjak objašnjava zašto je zahtjevan proces istrage

Učionice i hodnici posljednjih su dana prazni. Umjesto učenika, u školama smo policijski psi. Val dojava o postavljenim bombama paralizirao je Hrvatsku. Svakog dana ravnatelji prije posla grozničavo pregledavaju mailove.

"Stresno. Budimo se ujutro, gledamo mail. Hoće li doći prije osam, nakon osam. Hoće li uopće doći mail. Onda se čovjek čudi, ako nije došao. Zašto nije došao, u druge škole je došlo", kaže Tomislav Babić, ravnatelj Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.

Od Dubrovnika do Zagreba, u kratkom je roku zabilježeno više od 500 lažnih dojava o bombama. Policija je morala evakuirati vrtiće, osnovne i srednje škole, institucije, bolnice, shopping centre i redakcije medija. Najviše pate učenici, neke su škole već triput ispražnjene

"To sve utječe polako na organizaciju nastave. U manjku smo s realizacijom, ali tako je kako je. Moramo biti strpljivi i čekati da se to riješi na neki način", priča ravnatelj XV. gimnazije u Zagrebu, Nikola Dmitrović.

NEVJEROJATNO /

Objavljeno tko je kriv za lažne dojave o bombama u Dubrovniku

Što se događa?

A što se u stvari događa? Mailovi s prijetnjama dolaze preko stranih adresa i servera. Moguće da ih generira i umjetna inteligencija. Stoji li iza njih organizirana skupina ili pojedinci trebala biti otkriti istraga. 

Alen Delić, stručnjak za cyber sigurnost objašnjava da je proces zahtjevan i da je nužna međunarodna suradnja. "Ono što policija radi, ona može djelovati na svom terenu. Čim prelazi naše granice, a u internetskom prostoru uvijek prelazimo naše granice - mora postojati suradnja s nekom drugom, trećom, petom državom, zato treba protok vremena", kaže.

Je li cilj širenje panike i straha ili nešto treće, i to tek treba utvrditi. Policija prijetnje shvaća ozbiljno i izlazi na svaku. U istragu je uključena SOA, surađuje se sa stranim službama. Neslužbeno, trag vodi do servera u jednoj baltičkoj zemlji.

"Na čemu se radi to je da se dodatno intenzivirala ta međunarodna suradnja u pravosudnom smislu kroz provođenje europskih istražnih naloga", tvrdi ministar policije Davor Božinović.

PRVA DOJAVA U BOLNICI /

Iz KBC-a Zagreb poručuju: 'Nije postojala stvarna ugroza za sigurnost pacijenata i osoblja'

Izazivanje straha

Istovremeno, važno je čuvati mentalno zdravlje djece, upozoravaju psiholozi. Bombe u školama mogu izazvati golemi strah.

"Ono što je još veći problem je neizvjesnost. Općenito ljudski mozak ne voli neizvjesnost, a pogotovo kod djece koja nemaju još to kritičko razmišljanje - veća je vjerojatnost da će imati one misli "što ako se nešto stvarno dogodi", tvrdi Dajana Čopec, psihologinja.

Ključno je u ovakim situcijama komunicirati s djecom, objasniti im što se događa. "Tako da je jako važno da roditelji i učitelji da su mirni, da se smireno ponašaju, da zaista daju dojam da je sve pod kontrolom", dodaje Čopec.

U suprotnom nastaje panika koja može pogoršati situaciju. "Paniku dižemo kad svi mi u lancu dijelimo neprovjerene informacije. Prepričavamo mailove koje nismo vidjeli. Zaključujemo tko bi mogao biti iza toga, a nemamo širu sliku nit smo stručni za to. To zapravo hrani one koji su u ovom slučaju napadači", zaključuje stručnjak za cyber sigurnost Alen Delić.

Cijela fama može potaknuti i oponašatelje, tzv. copycatove. Jedan pijani 50-godišnjak uhićen je u Dubrovniku zbog dvije lažne dojave o bombama. Koristio je telefon pa su mu lakše ušli u trag nego onima koji nas već danima teroriziraju preko mejla.