Kako se ponašati kad grmi i sijeva: 'Nisam uopće imao ideju da bi to moglo biti opasno'
Za razliku od strujnog udara u kućanstvu, osobi koju je pogodio grom može se prići odmah, jer je pražnjenje energije već prošlo
I opet u Istri i Dalmaciji oluja. Grmljavinska nevremena postala su ljetna svakodnevica, pa bi bilo pametno znati kako se ponašati dok grmi.
Na Krku je nedavno grom udario ženu dok je nosila suncobran, u kritičnom je stanju, a prije nekoliko godina u Dalmaciji je jednu ženu grom ubio dok je bila na plaži.
Zato idući put kad vam netko kaže da je veća vjerojatnost da se dogodi ovo ili ono nego da vas pogodi grom, odgovorite mu da vjerojatnost nije baš tako mala ako se za vrijeme grmljavinskog nevremena kupate u moru, vozite bicikl ili nosite suncobran.
Na zadarskim Kolovarama plaža je bila puna kupača, iako je na spasilačkom tornju bila podignuta crvena zastava. Spasioci su njome upozorili na grmljavinu u daljini i nevrijeme koje se približava.
"Da budem iskren, nisam vidio zastavu. Nisam uopće imao ideju da bi moglo biti opasno ući u more", rekao je Arhan iz Azerbajdžana, dodajući da je provjerio vremensku prognozu i očekivao sunčan dan.
Zbigniev iz Poljske kaže da je upozorenje jasno.
"Naravno, ne možemo plivati. Zabranjeno je. Moramo ostati na plaži, ništa drugo. Zabrana je zabrana", rekao je.
More je odličan vodič električne energije
Iako je crvena zastava preporuka da se što prije iziđe iz mora, mnogi se za vrijeme olujnog nevremena i dalje kupaju ili ostaju sjediti na plaži.
"Znamo svi kako je voda, pogotovo more, jako dobar vodič električne energije i može biti jako opasno, u najgorem slučaju i sa smrtonosnim posljedicama", upozorava Niko Vlatković, koordinator službe spašavanja Crvenog križa Zadar.
No opasnost ne prestaje samim izlaskom iz mora. Tijekom grmljavine treba izbjegavati sve što strši, kao i metalne predmete i konstrukcije.
"Nije se preporučljivo skloniti ispod stabla. Najbolje je što prije napustiti more, skloniti se u čvrst objekt ili automobil, udaljiti se od metalnih nadstrešnica i tuševa te čekati da nevrijeme prođe", kaže Vlatković.
Ako zaklon nije dostupan, iz Ravnateljstva civilne zaštite savjetuju da treba čučnuti, sklupčati se i imati što manji dodir s tlom. Nikako ne treba leći.
Godišnje u Hrvatskoj bude nekoliko udara groma u ljude
U grmljavinskim nevremenima u Hrvatskoj najčešće stradaju kupači i planinari. Godišnje se zabilježi nekoliko udara groma u ljude, a u prosjeku i jedan smrtni slučaj.
DHMZ je danas proglasio crveni alarm za splitsku regiju, a narančasto upozorenje za cijeli Jadran zbog mogućnosti grmljavine, tuče i olujnih udara vjetra. Postoji i mogućnost nastanka superćelijskih oluja, u kojima se može formirati tuča veličine pet centimetara, ali i tornado.
"Specifične su po tome što su to jedini grmljavinski oblaci koji u sebi imaju uzlaznu struju koja rotira. Dakle, ona se vrti i zbog toga su vrlo intenzivne", objasnila je Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a.
Za razvoj takvih oluja, kaže, potrebno je nekoliko uvjeta: velika nestabilnost, mnogo vlage te promjena smjera i brzine vjetra s visinom, odnosno smicanje vjetra.
Osobi koju je pogodio grom može se odmah prići
Udar groma u tijelo uzrokuje pražnjenje elektriciteta visoke voltaže prema tlu, a posljedice mogu biti vrlo teške.
"Dolazi do opeklina i poremećaja rada srca. Kod smrtnih ishoda najčešće dolazi do srčanog zastoja zbog velikog elektriciteta ili do velikih opeklina", rekla je Marijana Surać Jurlina, voditeljica OHBP-a Opće bolnice Zadar.
Za razliku od strujnog udara u kućanstvu, osobi koju je pogodio grom može se prići odmah, jer je pražnjenje energije već prošlo.
"Najprije moramo ustanoviti je li osoba pri svijesti. Ako jest, treba je umiriti, pomoći joj i procijeniti ima li opeklina. Ako je bez svijesti, treba odmah započeti s reanimacijom, pritiscima prsnog koša i upuhivanjem zraka", objasnila je Surać Jurlina.