Suše, obilne oborine, uragani i toplinski valovi: Razvija se moćan i povijesan fenomen
WMO je upozorio da se El Niño već razvio te da će se u razdoblju od srpnja do rujna brzo intenzivirati u snažan klimatski događaj, što povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih prilika u više dijelova svijeta
Središnji i istočni dio SAD-a zahvatio je snažan toplinski val koji se poklopio s početkom srpnja i pripremama za proslave Dana neovisnosti. Nad velikim dijelom zemlje pojavila se moćna i povijesna toplinska kupola, atmosferski obrazac koji zarobljava vruć zrak i vlagu te danima održava izrazito visoke temperature.
Ekstremna vrućina pogađa više od dvije trećine kontinentalnog dijela, a najugroženiji su veliki urbani koridori i gusto naseljena područja. Meteorolozi upozoravaju da će toplinski indeks, odnosno osjećaj temperature kada se u obzir uzmu i vlaga i stvarna temperatura zraka, u pojedinim područjima dosezati između 40 i 46 stupnjeva Celzijevih.
Ekstremni uvjeti dolaze u posebno osjetljivom trenutku, uoči velikih okupljanja na otvorenom, proslava vikenda uoči 4. srpnja i sportskih događaja. Vlasti upozoravaju građane da izbjegavaju dulji boravak na suncu, piju dovoljno tekućine i prate upute lokalnih službi, prenosi Severe Weather Europe.
Povijesna toplinska kupola prži više od 200 milijuna Amerikanaca
Kombinacija ekstremne vrućine i visoke vlage neće biti opasna samo za ljude. Poseban problem predstavljaju noći, jer se temperatura u gradovima neće dovoljno spuštati da bi se organizam oporavio od dnevne vrućine. U nekim urbanim sredinama noćne temperature mogle bi ostati iznad 24 do 27 stupnjeva Celzijevih.
Meteorolozi upozoravaju i na snažan toplinski stres za divlje životinje i stoku, osobito u područjima gdje se toplinski indeks približava 46 stupnjeva Celzijevih. U idućim danima više od 230 milijuna ljudi moglo bi biti izloženo temperaturama višima od 32 stupnja Celzijeva, a diljem zemlje ugroženo je i više od 100 dnevnih temperaturnih rekorda.
Vrućina stvara pritisak i na elektroenergetski sustav. Zbog masovnog korištenja klima-uređaja potrošnja struje naglo raste, pa se poduzimaju mjere kako bi se spriječili mogući nestanci električne energije. U pojedinim se područjima, prema dostupnim informacijama, omogućuje dodatni rad elektrana i korištenje rezervnih generatora.
Najveći val vrućine proteže se duž istočne obale, preko područja New Yorka, Washingtona i Philadelphije, ali zahvaća i velike gradove Srednjeg zapada, među kojima su Chicago, Detroit i St. Louis. Više od 230 milijuna ljudi moglo bi biti izloženo temperaturama višima od 32 stupnja Celzijeva, a u idućim danima mogući su i brojni novi dnevni temperaturni rekordi.
Povećan rizik od suša i obilnih oborina
Prema mjesečnom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o sezonskoj klimi, temperature površine mora u ekvatorijalnom Pacifiku već pokazuju jasno odstupanje od prosjeka, a modeli vodećih klimatskih centara upućuju na daljnje i brzo zagrijavanje oceana. Agencija navodi da postoji visoka podudarnost prognoza, što povećava pouzdanost projekcija.
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje zagrijavanjem središnjeg i istočnog dijela ekvatorijalnog Pacifika te utječe na promjene u obrascima vjetra, tlaka i oborina na globalnoj razini. Javlja se u prosjeku svakih dvije do sedam godina i obično traje od devet do 12 mjeseci.
WMO klasificira događaje El Niña kao slabe, umjerene, jake i vrlo jake, a aktualna prognoza upućuje na razvoj u kategoriju jakog događaja, treću od četiri razine.
"Uvjeti El Niña već su prisutni i očekuje se njihovo brzo jačanje, što povećava rizik od suša, obilnih oborina i toplinskih valova na kopnu te morskih toplinskih valova", izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Organizacija upozorava da će se učinci postupno širiti na više regija tijekom jeseni na sjevernoj hemisferi, dok se vrhunac obično bilježi između studenoga i veljače.
Prema prognozama, veći dio kopnenih područja između 60. stupnja južne i 60. stupnja sjeverne zemljopisne širine mogao bi bilježiti natprosječne temperature. Istodobno se očekuju izrazit kontrast u oborinama - povećana količina kiše u dijelovima jugozapada Sjedinjenih Američkih Država te smanjene oborine nad indijskim potkontinentom i velikim dijelom Australije.
WMO ističe da nema dokaza da klimatske promjene povećavaju učestalost El Niña, ali da zagrijavanje oceana i atmosfere može pojačati njegove učinke, osobito u obliku ekstremnih vremenskih pojava.
Organizacija također upozorava da El Niño može poticati razvoj uragana u središnjem i istočnom Pacifiku, dok istodobno smanjuje njihovu aktivnost u Atlantskom oceanu. WMO pojačava sustave ranog upozorenja kako bi države mogle pravovremeno reagirati i ublažiti posljedice po poljoprivredu, zdravlje i infrastrukturu.
Koji je mehanizam toplinske kupole?
Toplinska kupola nastaje kada se područje visokog tlaka zadrži iznad velikog dijela kontinenta i ponaša se poput poklopca. Topao zrak ostaje zarobljen ispod tog "poklopca", spušta se prema tlu i dodatno se zagrijava. Zbog toga se vrućina ne raspršuje, nego se danima nakuplja.
Takav obrazac ljeti može dovesti do dugotrajnih i opasnih toplinskih valova. Kada se toplinska kupola spoji s visokom vlagom, osjećaj vrućine postaje još izraženiji, a rizik za zdravlje ljudi, životinja i infrastrukturu znatno raste.
Meteorolozi upozoravaju da ovakvi događaji više nisu iznimka. Sve češći i dugotrajniji toplinski valovi posljednjih godina pogađaju SAD, Europu i Kanadu, a stručnjaci ih povezuju sa sve izraženijim promjenama klimatskih obrazaca.