Što će Putin reći na ovo? Sprema se nešto veliko: 'Vrijeme je da Rusija položi račune'

Trideset i četiri države članice Vijeća Europe, Europska unija, Australija i Kostarika, izrazile su u petak želju za pridruživanjem budućem Posebnom sudu za zločin agresije na Ukrajinu, namijenjenom suđenju za rusku invaziju na tu zemlju.

"Države su poduzele odlučujući korak prema konkretnoj uspostavi posebnog suda i priznanju odgovornosti za agresiju na Ukrajinu", pozdravio je u priopćenju glavni tajnik te paneuropske organizacije sa sjedištem u Strasbourgu Alain Berset.

Istaknuo je kako se približava trenutak u kojem će Rusija morati položiti račune za agresiju na Ukrajinu.

OVO ĆE ODJEKNUTI /

'Kalašnjikov' zatresao cijelu Rusiju, Putin dobio nož u leđa: 'Bit će žrtava'

'Pravda i nada' 

Odbor ministara Vijeća Europe, koji okuplja šefove diplomacija država članica, na sastanku u petak u Kišinjevu odobrio je rezoluciju kojom se postavljaju temelji "upravljačkog odbora" budućeg suda. Inicijativu za osnivanje novog suda prošle je godine pokrenuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je o tome potpisao sporazum s Vijećem Europe, organizacijom za zaštitu ljudskih prava koja broji 46 članica, uključujući Ukrajinu.

Taj bi sud trebao omogućiti zaobilaženje nemogućnosti suđenja za "zločin agresije”" pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC), koji Moskva ne priznaje. Rusija, koja je isključena iz Vijeća Europe 2022. godine nakon početka rata, već je dala do znanja da će odluke budućeg suda smatrati ništavnima.

"Ovaj sud predstavlja pravdu i nadu. Sada je potrebno nastaviti s ovom političkom obvezom osiguravanjem njegova funkcioniranja i financiranja", naglasio je Berset. Kad je riječ o financiranju, Europska komisija je u zasebnom priopćenju precizirala da će za uspostavu novog suda izdvojiti deset milijuna eura.

'BLIŽI MU SE KRAJ' /

Vladimir Putin nikad nije izgledao lošije: Je li u pitanju bolest ili nedostatak botoksa?

Evo tko se zasad nije pridružio 

Dvanaest zemalja Vijeća Europe zasad se nije pridružilo inicijativi. Među njima su četiri članice Europske unije (Mađarska, Slovačka, Bugarska i Malta), četiri balkanske zemlje (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija), tri kavkaske zemlje (Armenija, Azerbajdžan i Gruzija) te Turska. Tijekom sastanka u Moldaviji ministri su također pozdravili široku potporu država mehanizmu stvorenom za obeštećenje Ukrajinaca.

Međunarodno povjerenstvo za odštetne zahtjeve za Ukrajinu sa sjedištem u Den Haagu odlučivat će o zahtjevima za odštetu, uključujući i iznose koji će se isplatiti. Konvenciju o osnivanju tog povjerenstva do danas je potpisalo 37 država članica Vijeća Europe, Europska unija i Kanada.

Povjerenstvo će se oslanjati na Registar štete, utemeljen 2023. godine, koji prikuplja i bilježi zahtjeve za naknadu štete koje podnose ukrajinski građani, organizacije i javna tijela. Sustavu su se do sada pridružile 44 države, uključujući Kanadu i Europsku uniju, a on je već zaprimio više od 150.000 zahtjeva, uključujući i one Ukrajinaca izbjeglih u inozemstvo koji potražuju naknadu za nematerijalnu štetu.