Jedna španjolska inicijativa podijelila EU: Hrvatska među državama koje koče dogovor
Španjolska oporbena konzervativna Narodna stranka nastoji utjecati na konzervativne vlade u EU-u, među kojima je i hrvatska, kako bi odbile prijedlog
Hrvatska je među državama članicama Europske unije koje se protive ili imaju ozbiljne rezerve prema priznavanju katalonskog, baskijskog i galicijskog kao službenih jezika EU-a, piše u četvrtak katalonski dnevnik El Periódico. Zbog potrebne jednoglasnosti svih 27 članica prijedlog zasad nema izgleda za usvajanje.
Katalonskim govori oko 10 milijuna ljudi, galicijskim oko 2,4 milijuna, a baskijskim oko 800.000. Sva tri jezika već imaju status službenih, odnosno su-službenih jezika u dijelovima Španjolske.
EU trenutačno ima 24 službena jezika, među kojima je i hrvatski.
Španjolska traži službeni status za tri jezika
Španjolska vlada službeno je u kolovozu 2023. zatražila da katalonski, baskijski i galicijski dobiju status službenih jezika Europske unije. Za takvu odluku potrebna je jednoglasnost država članica, no ona zasad nije postignuta.
U Španjolskoj su ta tri jezika priznata kao službena u svojim autonomnim pokrajinama, uz španjolski, odnosno kastiljski, kao službeni jezik cijele države. U nekim od tih područja postoje i snažni pokreti koji zagovaraju neovisnost.
Španjolska lijeva vlada ta tri jezika naziva "su-službenim jezicima Španjolske" i nastoji postići da isti status dobiju i u institucijama Europske unije.
Oko 20 milijuna ljudi, odnosno 40 posto stanovnika Španjolske, živi u područjima u kojima su ti jezici službeni, poručila je glasnogovornica Socijalističke stranke u Madridu.
Hrvatska među protivnicima prijedloga
Među državama koje su izrazile protivljenje ili ozbiljne rezerve nalaze se Hrvatska, Njemačka, Finska, Švedska, Francuska i Austrija, navodi El Periódico.
Zemlje poput Francuske, koje imaju vlastite jezične manjine, strahuju da bi priznavanje jezika koji nisu službeni na nacionalnoj razini stvorilo presedan za nove zahtjeve.
Dnevnik također navodi da španjolska oporbena konzervativna Narodna stranka nastoji utjecati na konzervativne vlade u EU-u, među kojima je i hrvatska, kako bi odbile prijedlog.
Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova nije odgovorio na upit Hine do objave ove vijesti.
Troškovi bi mogli dosegnuti 132 milijuna eura godišnje
Pravna služba Vijeća EU-a ocijenila je da bi za priznavanje tih jezika mogla biti potrebna izmjena europskih ugovora.
Osim toga, Europska komisija procjenjuje da bi troškovi prevođenja i usmenog prevođenja na katalonski, baskijski i galicijski mogli dosegnuti 132 milijuna eura godišnje.
Španjolska se obvezala snositi te troškove, no neke države strahuju da takva politička obveza ne bi bila dovoljno čvrsta ako bi u Madridu došlo do promjene vlasti.
S druge strane, potporu prijedlogu više su ili manje otvoreno iskazale države poput Belgije, Irske, Portugala, Rumunjske i Slovenije.
Pitanje bez odluke od svibnja prošle godine
Zahtjev za službenim statusom katalonskog jezika dugogodišnji je politički cilj katalonskih institucija. Španjolska ga je formalno uputila europskim institucijama prije tri godine, nakon što je katalonska stranka Junts postavila taj zahtjev kao uvjet za potporu manjinskoj vladi Pedra Sancheza u parlamentu.
Posljednji put pitanje je bilo na dnevnom redu u svibnju 2025., ali nije ni došlo do glasovanja jer je do deset država izrazilo dvojbe.
Službeni status u EU-u imao bi i praktične posljedice. Katalonski, baskijski i galicijski bili bi obuhvaćeni europskim propisima koji uređuju službene jezike, što bi omogućilo širu dostupnost dokumenata i usluga institucija EU-a na tim jezicima.
Dobili bi širu uporabu i u uslugama EU-a te u europskim školama i programima učenja jezika poput Erasmusa.
Sara Puklavec nakon Bospora kreće u pothvat dug više od 20 kilometara