Iran ima jednu veliku prednost: 'To je srž izazova za SAD'

I dok se svi mediji trenutačno bave spašavanjem američkih pilota srušenih iznad Irana, Iran i dalje napada naftna postrojenja svojih zaljevskih susjeda. U nedjelju ujutro je pogođeno jedno spremište u Bahreinu. Svi se već danima pitaju: koliko dugo će Iran još biti u stanju tako masivno prijetiti svojim susjedima i Izraelu, piše Deutsche Welle.

SAD i Izrael tvrde da su iranska konvencionalna mornarica, ratno zrakoplovstvo, veliki oružani sustavi i obrambena proizvodnjateško oslabljeni nakon tjedana zračnih udara. Donald Trump je rekao za Financial Times da je od početka udara 28. veljače pogođeno 13.000 ciljeva u Iranu. 

Ovog vikenda Izraelske obrambene snage objavile su da je uništeno 80 posto iranskih protuzračnih sustava te da se nastavljaju udari na objekte obrambene proizvodnje.

MISTERIJ U IRANU /

Ključni detalji spašavanja američkog pilota obavijeni mrakom: Evo što sve ne znamo

Režim poljuljan, ali se drži

Pod ovim naletom vatrene moći iranski je režim poljuljan, ali se drži – pokreće protunapade i čini se da uspijeva koordinirati svoju obrambenu strategiju. Dok je jedan od prvih udaraca ovog rata usmrtio bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneia, njegov sin Mudžteba navodno je preuzeo vlast.

Pritom Mudžteba nije viđen u javnosti od početka rata, što potiče nagađanja o njegovu stanju i boravištu. Velik dio starijeg vodstva režima i sigurnosnog aparata je stradao, a SAD i Izrael nastavljaju s ciljanim napadima.

„Ustrajno slabljenje iranskih vojnih sposobnosti američkim i izraelskim zračnim udarima nedvojbeno je ograničilo Iranove mogućnosti odmazde. Ipak, ovaj je režim pokazao iznimnu vještinu u asimetričnom ratovanju i ima iza sebe desetljeća priprema za ovakav scenarij", rekao je za DW Jason H. Campbell, viši suradnik Instituta za Bliski istok u Washingtonu.

RAT NA BLISKOM ISTOKU /

Trump: 'Velika je šansa da ćemo sutra postići dogovor'. Pomorska luka u UAE na meti projektila

Desetljeća priprema za rat

Desetljećima je Islamska Republika financirala svoje produljene ruke diljem Bliskog istoka poput Hezbolaha ili Hamasa i gušila narodno nezadovoljstvo dok su sankcije zbog nuklearnog programa uništavale gospodarstvo. Kad god su Iranci tražili građanska prava ili ustajali protiv režima – kao što se dogodilo početkom ove godine – prorežimske snage poput milicije Basidž odgovorile su ubijanjem tisuća prosvjednika.

U nedavnom eseju u časopisu Foreign Affairs, iransko-američka antropologinja Narges Badžogli ističe da je međunarodna izolacija dio načina na koji je iranski režim razvio svoju strategiju preživljavanja. Iranska strategija asimetričnog ratovanja nastala je „iz nužde", kada su SAD uvele embargo na oružje Iranu nakon Islamske revolucije 1979. godine.

Nakon iscrpljujućeg rata s Irakom u osamdesetima, „ono što je počelo kao improvizacija preraslo je u koherentnu doktrinu" za Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC), pretorijansku gardu režima.

Foto: AFP/AFP/Profimedia

Razvoj raketa i dronova

Iran je počeo razvijati vlastite rakete i dronove koji su se mogli brzo i jeftino reproducirati. Danas je ta asimetrična sposobnost prerasla u dobro podmazanu kombinaciju napadačkih dronova, kibernetičkog ratovanja i mreže militantnih ispostava diljem regije.

Te su sposobnosti obilno financirane prihodima od nafte, koje Iran ostvaruje prodajom energije kupcima poput Kine, uspješno izbjegavajući američke sankcije čak i dok rat traje.

„Čini se da Iran može održavati vjerodostojnu asimetričnu prijetnju kroz dulje vremensko razdoblje", kaže za DW Kelly A. Grieco, strateška analitičarka think-tanka Stimson Center. Ona je potvrdila da su konvencionalno ratno zrakoplovstvo, mornarica i kapaciteti balističkih raketa Irana ozbiljno oslabljeni, ali napomenula da određeni preostali raketni kapacitet postoji.

'SRUČIT ĆE SE PAKAO!' /

Iran koristio novo oružje za rušenje američkih lovaca, Trump bijesan kao ris: 'Imate 48 sati'

Iranski jeftini i održivi dronovi

Prijetnja iranskim dronovima ipak je održivija od prijetnje balističkim raketama. Teheranska strategija temelji se na dronu Šahed, jednokratnom napadačkom dronu koji košta između 20.000 i 50.000 dolara. Mali daljinski upravljani zrakoplov opremljen je sustavima preciznog navođenja i ima domet od 2.000 kilometara. Rusija ga intenzivno koristi protiv Ukrajine.

Iran je od početka rata lansirao tisuće ovih dronova, kombinirajući ih s skupljim balističkim raketama u pokušaju da nadvlada protuzračnu obranu. Većina njih je oborana, ali neki prolaze – jedan udar na američku bazu u Kuvajtu usmrtio je šest vojnika.

Iako američka vojska uglavnom koristi jeftinije sustave kratkog dometa poput topova protuzračne obrane i manjih raketa za obranu od dronova, Iran ih ima još tisuće na raspolaganju, a mogu se i brzo proizvoditi. Kada se napredni protuzračni sustavi poput raketnog sustava Patriot vrijednog četiri milijuna dolara koriste protiv Šaheda, troškovi za stranu koja koristi američki oružje brzo rastu.

Iranska proizvodnja dronova je „raspoređena, komponente su uglavnom dvojne namjene, a sklapanje se može obaviti u garaži", rekla je Grieco, dodavši da postoje izvješća koja upućuju na to da su se u iranskim napadačkim zalihama pojavile i ruske inačice dronova.

„Ako ruska proizvodnja podupire iranske zalihe, zapadni rokovi za degradaciju postaju znatno teži za predviđanje", dodala je Grieco.

Foto: ATTA KENARE/AFP/Profimedia

Presudna točka: Hormuz

Osim jeftinih dronova, Iran raspolaže i jednom velikom prednosti – geografijom. Prijetnja Teherana da će blokirati 20 posto svjetske opskrbe naftom kroz uski Hormuški tjesnac odavno služi kao glavni odvraćajući čimbenik od pokušaja rušenja Islamskog režima silom.

Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), viši iranski dužnosnici, uključujući predsjednika iranskog parlamenta Mohammada Baghera Kalibafa, signaliziraju da žele koristiti prolaz kao polugu „za iznuđivanje ustupaka i ostvarivanje strateških ciljeva".

Iran može koristiti dronove, pomorske mine i glisere za prijetnje sporim tankerima, koristeći razveden priobalni teren kao zaklon. Samo ovog tjedna Iran je napao dva civilna plovila u Perzijskom zaljevu, izvijestio je ISW.

„To je srž izazova za SAD i, posredno, velik dio svjetskog gospodarstva", rekao je Campbell s Instituta za Bliski istok u Washingtonu. „Iran ne mora redovito izazivati pokolj da bi zadržao utjecaj nad Hormuškim prolazom – dovoljno je povremeno pokazati da je sposoban udariti ciljeve koje smatra prijetnjom ili jednostavno one koji ne poštuju iranske zahtjeve."

„Svaka isključivo vojna opcija koja bi zaista 'otvorila' prolaz tako da plovidba može biti normalna zahtijevala bi desetke tisuća kopnenih snaga koje bi zauzele i držale znatnu duljinu obalne crte", dodao je. „Te bi snage vjerojatno bile izložene snažnom pobunjeničkom otporu i morale bi ostati na terenu neodređeno dugo. Troškovi, kako u žrtvama tako i u financijama, bili bi astronomski."

Smatra da bi povratak otvorene plovidbe kroz prolaz bez „nekog šireg političkog dogovora" bio teško ostvariv.

Foto: ATTA KENARE/AFP/Profimedia

Iranskom režimu dovoljno je samo preživjeti

Ako se u obzir uzme slaba podrška unutar SAD-a za kopneni rat i nervozna globalna tržišta, Trump bi mogao popustiti. Američki predsjednik sam je inzistirao da Teheran traži pregovore, čak i dok preživjeli iranski čelnici niječu da su u izravnim razgovorima s Trumpovom administracijom.

Smatra se da je sadašnja skupina viših iranskih dužnosnika još tvrđa i spremnija na eskalaciju nego njezini prethodnici, rekao je iranski stručnjak Ali Vaez ovog tjedna za časopis Foreign Policy.

Nije jasno ni što Trumpova administracija podrazumijeva kada tvrdi da je promjena režima već nastupila. Ovog tjedna iranski predsjednik Masud Pezeškian, koji je na dužnosti od 2024. godine, objavio je otvoreno pismo američkoj javnosti upozoravajući da je „put konfrontacije skuplji i beskoristan više nego ikada".

Bez obzira na to hoće li Trump odustati ili eskalirati slanjem američkih vojnika na teren, ne postoji jasan put prema uklanjanju Teheranove sposobnosti da vrši pritisak na opskrbu. Brz pobjednički rat i brza promjena režima u Teheranu ne izgledaju uvjerljivo.

„Ako je kriterij za iranski režim održavanje neke nizkointenzivne prijetnje Perzijskom zaljevu i Hormuškom prolazu, to vjerojatno može činiti u doglednoj budućnosti", zaključio je Campbell.

POGLEDAJTE VIDEO: Ivan Selak objasnio što je američki pilot morao napraviti nakon pada lovca: 'Čak i nevidljivi se ruše'