RASTE OTPOR /

Iranu bi mogao presuditi jedan od najvećih naroda bez države: 'Ionako ćemo biti ubijeni'

9.4.2026.

16:27

Delil SOULEIMAN/AFP/Profimedia

Šestog dana američko-izraelskog rata protiv Irana, američki predsjednik Donald Trump komentirao je izvješća o neposrednoj kopnenoj invaziji kurdskih snaga na Islamsku Republiku. Trump je tada izjavio da bi napad iranskih Kurda sa sjedištem u Iraku bio "divan" međutim, do osmog dana rata promijenio je stav. "Ne očekujemo da će Kurdi ući. To sam isključio", rekao je Trump u Air Force One.

Američke i izraelske nade da će im kurdski borci priskočiti u pomoć pale su pod dva pritiska, piše Reuters. Prvi su pomiješani signali iz Washingtona i Jeruzalema a drugi, neumoljivi vojni udari i prijetnje Kurdima s obje strane iransko-iračke granice od strane iranskog elitnog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRCG).

Prognani Kurdi koji su zaklon potražili u Iraku, posvetili su godine života rušenju iranske vlade. Trumpovo dvotjedno primirje neće okončati njihovu kampanju.

KRHKI MIR /

Netanyahu: 'Nastavit ćemo napadati koliko god bude potrebno!'; Rusija udvostručila prihode od nafte

Žestoka kampanja protiv Kurda

U ranim danima iranskog rata, iranske obavještajne službe zasule su kurdske građane svoje zemlje tekstualnim porukama u kojima ih upozoravaju da ne surađuju s plaćenicima koje šalju SAD i Izrael. Uslijedile su i prijeteće poruke iranskim Kurdima koji su pristupali stranim internetskim stranicama. Vladina vozila opremljena skenerima lutala su ulicama tražeći signale s krijumčarenih satelitskih veza, otkrili su stanovnici pograničnih područja za Reuters. Uslijedile su racije kuća u etnički kurdskim gradovima i mjestima od strane časnika Revolucionarne garde.

U susjednom Iraku, IRGC je započeo kampanju pritiska telefonskim pozivom autonomnoj kurdskoj regionalnoj vladi, koja ima vlastitu vojsku i udomljuje iranske kurdske milicije. Prijetilo se napadom na iračke kurdske trupe u blizini granice ako se ne povuku u roku od sat vremena.

Irački Kurdi povukli su se s granice i izričito rekli iranskoj gardi da ne žele biti uvučeni u rat. Svejedno su napadnuti iranskim dronovima. U međuvremenu su dronovi i rakete IRGC-a pogodili i iranske kurdske borce u Iraku, ubili petoricu i uništili baze za koje se smatralo da su sigurne.

Što Amerikanci pokušavaju?

U razgovoru za Reuters, prognani kurdski iranski borci i visoki irački dužnosnici te stanovnici pretežno kurdskih područja u Iranu iznijeli su svoje viđenje američko-izraelskih napada. Svaka skupina imala je svoje planove i iskustvo rata. Prognani iranski kurdski borci željeli su svrgnuti vladu u Teheranu. Irački Kurdi željeli su sačuvati stabilnost i vlastitu autonomiju, a mnogi od onih u Iranu jednostavno su se nadali izbjeći zatvor.

Iran je, do proglašenja primirja, uspio odvratiti kurdske snage u Iraku od pridruživanja ratu. Metode su uključivale korištenje doušnika i precizno ciljanje iranskih kurdskih ureda i naselja u Iraku. Vođe iračkih Kurda rekli su da je većina napada došla od milicija koje Iran podržava unutar Iraka.

Na iranskoj strani granice, lokalno stanovništvo je reklo da je IRGC poslao pojačanje autobusima kako bi spriječio ustanak.

Iranski kurdski zapovjednik u Iraku, Amir Karimi, rekao je da njegovi obavještajni podaci pokazuju da je IRGC rasporedio ljude u šumama, džamijama, školama, pa čak i bolnici. Zapovjednik IRGC-a sredinom ožujka je i posjetio regiju. Karimi je rekao da mu u to vrijeme nije bilo jasno što Amerikanci "pokušavaju učiniti".

Zaglavljeni u unakrsnoj vatri

Kurdi, narod s posebnim jezikom i kulturom, rašireni su po Turskoj, Siriji, Iranu i Iraku. Jedna su od najvećih svjetskih etničkih skupina bez države. Povijesno progonjeni od strane vlada, formalnu autonomiju dobili su samo u Iraku. U Iranu, Kurdi čine oko 10 posto od otprilike 90 milijuna stanovnika. Mnogi od njih zaklon su potražili u sjevernom Iraku. Tamo, kao i u Siriji, Kurdi su se godinama uglavnom udruživali s SAD-om, samo da bi njihove nade za istinsku domovinu bile više puta uništene.

Kurdska regionalna vlada djeluje autonomno od vlade u Bagdadu, a irački Kurdi žele zadržati tu neovisnost. Skupina iranskih Kurda, koja pak aktivno želi svrgnuti iranski režim, utočište je pronašla u susjednom Iraku gdje neki žive već desetljećima. Kurdi koji su i dalje u Iranu također se nadaju autonomiji, a često su meta režimske represije. Tijekom rata, smatrani su najvjerojatnijim vojnim saveznicima Izraela i Amerike unutar Irana.

Od početka rata do kraja ožujka, Iran i njegovi saveznici lansirali su najmanje 388 projektila i dronova na kurdsku regiju Iraka, pokazuju podaci organizacije za praćenje sukoba ACLED. Gotovo polovica napada bila je usmjerena na kurdske političke skupine i borce. Međutim, Kurde nije poštedjela ni druga strana: zajednički američko-izraelski napadi pogodili su kurdske dijelove sjeverozapadnog Irana čak 140 puta, istina, zato jer su gađali uporišta iranske Garde.

Poziv na rušenje režima

Izraelska vlada nije komentirala što predviđa za kurdske snage. Prvog dana rata, izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je Irance na pobunu, među njima i Kurde. "Građani Irana: Perzijanci, Kurdi, Azeri, Abhazi i Baludži. Ovo je vaše vrijeme da udružite snage, srušite režim i osigurate svoju budućnost", poručio je.

U izjavi poslanoj prije dvotjednog primirja, regionalna vlada iračkog Kurdistana jasno je dala do znanja da nema namjeru biti uvučena u rat. "Ni pod kojim okolnostima neće se dopustiti da se teritorij Kurdistana koristi kao odskočna daska za napade, prijetnje ili neprijateljske akcije protiv bilo koje susjedne zemlje", naveli su.

Kurdski borci, koje je Reuters intervjuirao prije dogovorenog primirja, rekli su da su spremni za pravi trenutak za povratak u sjeverozapadni Iran. U to vrijeme, neki od njih krili su se u tunelima iskopanim u planinama pograničnog područja.

Ohrabrujuće poruke, ali...

Rebaz Šarifi (38), zapovjednik jedne od iranskih kurdskih milicija, proveo je prve zimske mjesece na močvarnom obronku na sjeveru Iraka, gdje je obučavao mlade borce i razvijao mrežu doušnika, aktivista i krijumčara preko granice na sjeverozapadu Irana. Milicija koju pomaže voditi, poznata kao PAK, jedna je od nekoliko iranskih kurdskih frakcija sa sjedištem u Iraku koja želi svrgnuti iransku teokratsku vladu i stvoriti samoupravnu kurdsku regiju. Broje nekoliko tisuća boraca.

Šarifi je u Iraku u egzilu već 22 godine. Kaže da ga je ohrabrio rastući domaći otpor Islamskoj Republici koji je kulminirao masovnim prosvjedima u siječnju. "Prije smo morali tražiti regrute. Sada dolaze k nama", izjavio je za Reuters u veljači, prije početka rata. Tada je PAK još plaćao 300 dolara krijumčarima i iranskim graničarima za svakog borca prokrijumčarenog u Irak.

Šarifa je ohrabrila i Trumpova spremnost da poduzme vojnu akciju protiv Irana. Priznao je da je uživao u Trumpovim komentarima koji su poticali iranski ustanak, kako tijekom siječanjskih prosvjeda, tako i na početku rata. Ali bio je zabrinut da je Amerika podcijenila snagu iranskog režima.

"Kad je Trump rekao Irancima da preuzmu svoje institucije, svi su mislili da je režim već oslabio. Ali Iran ima velike snage spremne ubijati", rekao je. Što se tiče izraelskog poticanja na ustanak u siječnju, dodao je, kada je Mossad tvitao da je na ulicama s Irancima i da je spreman pomoći, "nismo vidjeli nikakav znak toga". Zbrka se povećala kada je Trump u nedjelju rekao da je SAD usmjeravao oružje preko Kurda namijenjeno protuvladinim prosvjednicima. "I mislim da su Kurdi uzeli oružje", rekao je Trump za Fox News. Međutim, zapovjednici dviju najvećih milicija rekli su Reutersu da njihovi borci nisu primili američko oružje.

Gareth Stansfield, profesor bliskoistočne politike na Sveučilištu Exeter, koji je savjetovao britansku i regionalne vlade, rekao je da je prognanih boraca premalo da bi zauzeli i držali značajan teritorij. Ali bili su dovoljno vješti da bi uz vanjsku podršku mogli izgraditi dovoljno teritorija u Iranu za djelovanje šire iranske oporbe, stvarajući "neku vrstu efekta snježne grude", rekao je.

Dok su izraelske i američke bombe padale na iranske gradove prvog dana rata, Šarifi je Reutersu uzbuđeno poslao poruku: "Idemo u Iran." Zatim je dodao: "Ali ne još - moramo vidjeti kakav je plan, kakav će učinak imati američki zračni napadi." Međutim, ni tjednima kasnije, potvrdio je, nije bilo naznaka o tome kakav bi mogao biti američko-izraelski plan.

'Još je prerano'

Prvog dana, prema izvoru s pristupom dnevnim pozivima, Trump je iz Washingtona nazvao Masouda Barzanija, čelnika stranke koja dominira kurdskom regijom. Druga dva iračko-kurdska dužnosnika upoznata s tim pozivom rekla su da je Trump pohvalio iračko-kurdske oružane snage i pokušao ih pridobiti za rat. Međutim, dodali su, Barzani je jasno dao do znanja da želi ostati izvan toga. Nisu znali reći je li Trump uputio konkretan zahtjev i kako je reagirao na Barzanijevu nespremnost. Jedan od njih tek je rekao da je vladala zabrinutost da će irački Kurdi "platiti cijenu" za bilo kakav napad na Iran.

Opasnost je realna. U iranskom Kurdistanu, državna televizija emitirala je poruke u kojima upozorava ljude da se ne dogovaraju s kurdskim "plaćenicima" ili Amerikom i Izraelom. Tijekom prvih nekoliko dana rata, američke i izraelske snage izvele su najmanje 20 zračnih napada na kurdska područja Irana, ciljajući najmanje 12 garnizona IRGC-a, policijskih postaja, graničnih postaja i drugih lokalnih sigurnosnih objekata, pokazuju podaci ACLED-a. Sve ukazuje da su napadi imali za cilj oslabiti utjecaj iranskog režima na regiju.

"Još je prerano", napisao je Šarifi Reutersu u poruci trećeg dana rata. U to vrijeme, dužnosnici u SAD-u, Izraelu, Iraku i među iranskim kurdskim skupinama davali su za medij različite izvještaje o tome koliko je kurdski napad na Iran neizbježan i koliku mu podršku u pripremi pružaju Središnja obavještajna agencija i Izrael.

Iračko-kurdska regionalna vlada, koja djeluje poluautonomno u Bagdadu, poslala je trupe na iransko-iračku granicu četvrtog dana kako bi pokušala spriječiti svaki eventualni upad iranskih Kurda iz Iraka u Iran. Gotovo istovremeno, stigli su telefonski pozivi od IRGC-a s otvorenom porukom: Povucite se u roku od sat vremena ili će vas zasuti raketama. Iračka kurdska vlada pobunila se na to: objasnila je da su trupe raspoređene kako bi zaustavile svaku prekograničnu aktivnost, a ne kako bi prijetile Iranu. No, IRCG nije mario, potvrdila su dva kurdska izvora.

"Upravo su nas pogodili iranski balistički projektili", javio je sljedećeg jutra Šarifi Reutersu: "Jedan borac je mrtav, trojica ranjena." U preciznom napadu pogođena je kuća koju je njegova skupina koristila kao ured. Samo dva tjedna ranije, tamo je razgovarao s Reutersovim novinarima. U narednim danima, njegova milicija i deseci drugih bili su meta napada diljem sjevernog Iraka. Ukupno je ubijeno najmanje pet boraca i oštećene baze za koje se mislilo da su dobro kamuflirane u malim gradovima i na udaljenim planinskim obroncima.

"Iranci su znali gdje su naše baze. Imaju doušnike koji prate naše kretanje", rekao je Karim Parwizi, zapovjednik u drugoj skupini, Demokratskoj stranci iranskog Kurdistana ili PDKI.

Iranske prijetnje iračkim Kurdima tu nisu prestale.

Između Trumpa i iranskog režima

Iako Izrael već neko vrijeme 'njeguje' prognane iranske krudske milicije, Izraelci nikada nisu kurdskim snagama objasnili kakva će biti njihova uloga. Šestog dana rata, Trump je za Reuters - govoreći o neposrednoj kopnenoj ofenzivi iranskih Kurda - rekao: "Mislim da je divno što to žele učiniti, bio bih potpuno za to." Dodao je da bi cilj Kurda trbao biti - pobjeda.

Istog tog dana, Iranci su uputili upozorenje vladi u iračkom Kurdistanu. "Posjetio nas je visoki dužnosnik Islamske Republike", rekao je visoki irački kurdski vođa, odbijajući otkriti o kome je točno riječ. Nova poruka je glasila: iranska struktura zapovijedanja i kontrole se promijenila, visoki časnici u Teheranu više neće nužno izdavati izravne naredbe. Umjesto toga, zapovjednici IRGC-a na terenu i njihovi saveznici u milicijama u Iraku djelovat će samostalno, prisjetio se vođa iračkih Kurda.

To je značilo, u slučaju iranskog napada, bilo kakvi apeli iračkih kurdskih čelnika na suzdržanost, upućeni IRGC-u u Teheranu, vjerojatno ne bi imali učinka. Dužnosnik nije rekao kako su irački Kurdi reagirali na ovu vijest, ali je rekao: posjet je jasno pokazao njihovu ranjivost.

Tijekom sljedećih nekoliko dana, Iranci su žestoko napadali. Napali su kompleks za koji su lokalni dužnosnici i zapadni diplomat rekli da u njemu živi osoblje CIA-e u istočnom Iraku. CIA je to odbila komentirati. U drugom napadu, pogođen je bivši pansion UN-a u Sulaymaniyah. Ostali napadi bili su usmjereni na vojnu bazu u kojoj su smještene američke trupe u kurdskoj regionalnoj prijestolnici Erbilu, a gdje je ubijen francuski vojnik i pogođene sigurnosne snage poluautonomne regije. Rafal od šest iranskih balističkih projektila ubio je šest iračkih kurdskih boraca i ranio 30 drugih.

Visoki irački kurdski vođa i nekoliko drugih sigurnosnih dužnosnika rekli su da su većina napada na irački Kurdistan tijekom rata bili napadi dronovima iračkih milicija koje podržava IRGC i da su te snage djelovale pod decentraliziranom strukturom zapovijedanja i kontrole koja je uključivala zapovjednike IRGC-a sa sjedištem u Iraku, ali je djelovala na vlastitu inicijativu. U pitanju su bili stariji iranski Shaheidi koji se proizvode u Iraku.

U Washingtonu pak, američki zakonodavci dobivali su upozorenja od turskog ministra vanjskih poslova. Turska ima vlastiti kurdski separatistički pokret, a ministar vanjskih poslova Hakan Fidan pozivao je SAD da se usprotivi svakom sudjelovanju kurdskih boraca u prekograničnoj operaciji. Fidan je upozorio da bi to moglo izazvati novu nestabilnost ne samo u Iranu, već i u Turskoj, pa čak i Siriji. I Trump je, čini se, do osmog dana rata odustao od nade u kurdski front protiv Irana, što je novinarima u Air Force One i potvrdio. Nakon toga, Sulaymaniyah je proveo noć bez napada, potvrdio je visoki kurdski vođa.

'Svejedno ćemo biti ubijeni'

Nekoliko dana nakon Trumpovog preokreta, Šarifi je napustio planine i vratio se u glavni grad iračkog Kurdistana, Erbil. Umjesto da vrijeme provodi planirajući vojnu akciju u Iranu, vrijeme je provodio izbjegavajući zračne napade, uključujući dva u prvom tjednu travnja i pokušavajući zaobići blokadu interneta u Iranu, kako bi dobivao ažurne informacije iz zemlje.

Rekao je da je premještanje boraca između Irana i Iraka postalo nemoguće, unatoč tome što je naknada za graničare i krijumčare povećana na 500 dolara. Povećana prisutnost IRGC-a u kurdskim područjima Irana zatvorila je granicu. Rekao je i da su kurdski militanti uspjeli poslati Starlink uređaje aktivistima unutar Irana prije rata pa su tako periodično stizale vijesti o kretanju IRGC-a i lokalnih sigurnosnih snaga. Ponekad, rekao je, lokalni operativac upozorio bi kurdske snage sa sjedištem u Iraku na nadolazeći projektil, taman na vrijeme da se povuku u zaklon.

I Iranci su pretrpjeli udarce na svojoj strani granice, kaže Šarifi, zapovjednik PDKI-a Parwizija i stanovnika većinski kurdskog dijela Irana. Zračni napadi sravnili su mnoge IRGC-ove i lokalne policijske postaje u njihovom području. Napadi su uzrokovali preseljenje lokalnih iranskih sigurnosnih snaga, pri čemu su neki pobjegli u udaljena planinska područja. Obitelji pripadnika IRGC-a iselile su se iz svojih domova.

Iranski kurdski zapovjednici u egzilu potvrdili su da znakovi ukazuju na oslabljen iranski režim. Ali čak i takav, režim je u stanju ponovno ubiti prosvjednike, što bi većinu ljudi odvratilo od akcije. Svjedoci u selu izvan iranskog grada Baneha, blizu iransko-iračke granice, rekli su za Reuters da su 22. ožujka vidjeli konvoj od 50 autobusa pun ljudi IRGC-a kako se kreće prema granici.

Bez ustanka u Iranu, rekli su iranski kurdski zapovjednici, invazija je previše rizična. Zato, čekaju na iračkoj strani granice, spremni za još jedan dan. Primirje daje malo razloga za nadu. "Još smo pod okupacijom Islamske Republike. Ako dođe do sporazuma između SAD-a i Irana, svejedno ćemo biti ubijeni i pogubljeni", zaključio je Šarifi.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Ipak ništa od primirja na Bliskom istoku? Grlić Radman uzaludno dežurao cijelu noć

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.