Spremaju se za važno glasanje, a bivši premijer im poručuje: 'Vaš referendum nije važan'

Građani Islanda u subotu izlaze na referendum na kojem će odlučiti žele li ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, nakon što su geopolitički pritisci to pitanje ponovno doveli u središte političke rasprave.

Referendum je najavljen u ožujku, nakon što je aktualna proeuropska vlada predvođena socijaldemokratima, koja je pobijedila na izborima 2024., najavila izjašnjavanje građana o obnovi pristupnih pregovora, prenosi Reuters.

Island je još 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU-u, nakon globalne financijske krize koja je teško pogodila zemlju. Međutim, tadašnja euroskeptična islandska vlada obustavila je pristupne pregovore 2013. godine.

IPAK JE 'NE'? /

Anketa pokazala: Island će 'tijesno' odbiti novo pokretanje pregovora o pristupanju EU-u

Razlozi za premišljanje

Island, nordijska zemlja s nešto manje od 400.000 stanovnika i članica NATO-a, suočava se sa sve većim pritiskom da ojača veze s europskim kontinentom. Promjeni raspoloženja pridonijele su sumnje u američku predanost sigurnosti Europe i Islanda, sve snažnije geopolitičko suparništvo na Arktiku te prijetnje Washingtona da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom, arktičkim otokom zapadno od Islanda.

Reykjavik već blisko surađuje s Bruxellesom u okviru Europskoga gospodarskog prostora (EGP), a Island je i dio schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola. Hoće li Islanđani odlučiti ponovno pokrenuti pregovore o članstvu u EU-u, ostaje neizvjesno jer ankete pokazuju da je zemlja podijeljena oko tog pitanja.

Jedna od glavnih prijepornih točaka u raspravi o mogućem članstvu u EU-u jest ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad unosnim ribolovnim područjima, koja imaju ključnu ulogu u islandskom gospodarstvu. Ako Islanđani podrže obnovu pregovora, zemlju očekuju višegodišnji pregovori s Europskom komisijom tijekom kojih će se procjenjivati usklađenost islandskog zakonodavstva i standarda s pravnom stečevinom Europske unije.

Bivši islandski premijer: Vaš referendum nije važan

Vođa islandske Stranke centra ne misli da nadolazeći referendum njegove zemlje obvezuje Reykjavík na ponovno otvaranje rasprava o pridruživanju EU - čak i ako birači podrže kampanju "Da".

Sigmundur Davíð Gunnlaugsson, čija oporbena stranka trenutno ima oko 15 posto podrške u anketama, bio je islandski premijer kada je zemlja odustala od prethodne kandidature za pridruživanje EU 2015. godine zbog pitanja ribarskih kvota.

Tvrdio je da je formulacija referendumskog pitanja toliko labava da bi se njegov mandat mogao ispuniti jednostavnim pitanjem Bruxellesu što bi ponudio Islandu ako se pridruži bloku, a zatim odustajanjem od procesa pristupanja.

"Ako kasnije postanem ministar vanjskih poslova ili premijer, jesam li ovo ispunio jednostavnim pitanjem EU-u: 'Što ste nam spremni dati?' I je li moj posao obavljen?“ pitao se Gunnlaugsson."Ne mogu objasniti kako poštovati glas ako je 'Da'“, rekao je, misleći na sadašnju vladu koju predvode socijaldemokrati, piše Politico.

OKRENUO PLOČU /

Trump na samitu u Ankari iznenadio saveznike: 'SAD želi ostati u Savezu'

Pridružio se stranci Europskih konzervativaca

Desničarski političar istaknuo se tijekom financijske krize 2008. kao glasnogovornik kampanje protiv korištenja novca islandskih poreznih obveznika za spašavanje najveće islandske banke i otplatu stranih vjerovnika u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Stranku centra osnovao je 2017. godine.

Gunnlaugsson opisuje svoju stranku kao "konzervativnu i centrističku, iako se neki od njegovih protivnika ne slažu.

"Ljudi nas ponekad nazivaju populistima, a mene to uvijek živcira jer sebe uvijek doživljavam kao antipopulista. Uvijek govorim o stvarima koje je teško objasniti i uvijek me živcira kako se politika sve vrti oko površine i jednostavnih ideja", rekao je Gunnlaugsson.

Međutim, u lipnju ove godine njegova se Stranka centra pridružila skupini Europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu, koja uključuje desničarske nacionalističke stranke koje često dobivaju populističku etiketu, poput Braće Italije Giorgije Meloni i poljske stranke Pravo i pravda.

Za prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa aneksijom Grenlanda - najbližeg susjeda Islanda Gunnlaugsson smatra da su "smicalica".

"Razumijem da je to i dosadno i zabrinjavajuće za naše prijatelje na Grenlandu i u Danskoj", rekao je. "Ali mislim da ne bismo trebali previše čitati u hiperbolu."

Dodao je kako nikada nije mislio da postoji "stvarna šansa" za američku invaziju: "Uvijek sam ovo smatrao jednom od njegovih smicalica."

Schengenski faktor

Govoreći o članstvu u schengenskoj zoni, koja omogućuje putovanje bez putovnice u i iz zemlje, čelnik Stranke centra rekao je da islandski političari moraju biti hrabriji u pogledu preuzimanja graničnih kontrola.

"Samo u posljednjih nekoliko tjedana vidjeli smo mnogo, mnogo zemalja u Europi koje su se protivile Schengenu", rekao je Gunnlaugsson, referirajući se na reakcije iz europskih glavnih gradova zbog priljeva ilegalnih migranata iz Maroka u Ceutu u Španjolskoj. No, dodao je, ne misli da bi Island trebao napustiti schengensku zonu u slučaju da na glasanju pobijedi "Ne".

U odvojenom intervjuu za Politico, 29-godišnji potpredsjednik Stranke centra Snorri Másson bio je oštriji prema schengenskoj zoni i slobodnom kretanju ljudi na Island.

"Mi smo mala nacija. 400.000 ljudi, jedinstvena kultura, jedinstven jezik. I, znate, broj imigranata je naglo porastao u posljednjih nekoliko godina", rekao je. Másson je objasnio da ne želi da Island izađe iz Europskog gospodarskog prostora, koji jamči pravo na slobodno kretanje ljudi. Ali, dodao je, možda bi bila potrebna revizija.

"Ako se istinski krećemo prema tome da izgubimo kontrolu nad svojom demografskom sudbinom, onda bih naravno želio na to reagirati", rekao je. "To je za mene jednostavno očito."