Konačno će se saznati istina o 'Anđelu smrti'? Vlasti pristale otvoriti tajne spise

Švicarska savezna obavještajna služba najavila je da će konačno otvoriti davno zapečaćene dosjee o zloglasnom nacističkom ratnom zločinu Josefu Mengeleu. Povjesničari su više puta tražili pristup dokumentima, ali su švicarske vlasti to odbijale. Sve do sada, no nisu navele kada će ih otpečatiti, prenosi BBC. 

Mengele je pobjegao iz Europe nakon Drugog svjetskog rata, ali godinama su kružile glasine da je neko vrijeme proveo u Švicarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica. 

Liječnik Mengele je služio u njemačkim Waffen SS jedinicama. Onda je poslan u nacistički logor Auschwitz u Poljskoj gdje je odabirao one koje će poslati u plinske komore gdje je prema procjenama umrlo 1,1 milijun ljudi, uključujući oko milijun židova. 

ZAGLUŠUJUĆA TIŠINA /

Bili smo na mjestu najvećeg masovnog ubojstva u povijesti: Kad uđete, možete samo - zašutjeti

Dobio je nadimak "Anđeo smrti" jer je birao zatvorenike, uglavnom djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što bi ih slao u smrt. 

Nakon rata je poput drugih visokopozicioniranih nacista promijenio uniformu i ime. S lažnim identitetom je u švicarskom konzulatu u Genovi dobio putne isprave Crvenog križa s kojima je pobjegao u Južnu Ameriku. 

Foto: World History Archive/Topfoto/Profimedia

Pobjegao iz Europe

Iako je 1949. pobjegao iz Europe, nekoliko godina kasnije, 1956. je došao na skijanje u švicarske Alpe sa sinom Rolfom To je poznato još od 1980-ih. 

Službeno je nakon toga život proveo u Južnoj Americi. 

No, švicarska povjesničarka Regula Bochsler uvijek se pitala je li se Mengele ponovno vratio nakon što je za njim 1959. godine izdan međunarodni nalog za uhićenje.

Bochsler je, istražujući moguću ulogu Švicarske kao tranzitne zemlje za naciste u bijegu, otkrio da je u lipnju 1961. austrijska obavještajna služba upozorila Švicarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da bi se mogao nalaziti na švicarskom teritoriju.

Mengeleova supruga je u međuvremenu unajmila stan u Zürichu i podnijela zahtjev za stali boravak. 

Povjesničarka se pita zašto je supruga zločinca unajmila stan u švicarskoj prijestolnici. "Čini se da postoje dokazi da je Mengele planirao put u Europu 1959.", dodaje.

Stan je bio smješten u skromnom predgrađu, iako si je obitelj mogla priuštiti puno otmjeniji smještaj. No, bio je smješten blizu međunarodne zračne luke. 

Bochsler je vidjela policijske spise koji su dokazali da je 1961. stan bio pod nadzorom. Policija je čak uočila suprugu Mengele kako vozi automobil u pratnji neidentificiranog muškarca. 

Uhićenje traženog ratnog zločinca, kao što je bio Mengele 1961. godine, uključivalo bi švicarsku saveznu policiju. Povjesničarka se 2019. obratila Švicarskom saveznom arhivu kako bi pregledala i njihove dosjee, no odbili su ju. 

Foto: DON EMMERT/AFP/Profimedia

Foto: DON EMMERT/AFP/Profimedia

'Nešto skrivaju' 

Dosjei su zapečaćeni do 2071. zbog nacionalne sigurnosti i zaštite šire obitelji. 

Ona nije jedina koju su odbili. Prošle godine je povjesničar Gérard Wettstein isto pokušao, ali također bezuspješno. 

"Smiješno je. Sve dok su spisi skriveni do 2071., to potiče zavjere. Svi se slažu da 'nešto skrivaju'", navodi. 

Wettstein je osporio odluku tužbom protiv švicarskih vlasti. Proces je bio skup pa je Crowdfunding kampanjom prikupio 18.000 švicarskih franaka u par dana. Švicarska savezna obavještajna služba tada je promijenila ploču.

Ovoga mjeseca su potvrdili da će mu biti odobren pristup spisu. 

No, nisu svi sigurni da će dokumenti otkriti puno toga o Mengeleu. 

Predsjednik Švicarskog povjesničarskog društva Sacha Zala siguran je da u spisima nema ništa "relevantno u vezi s Mengeleom", no vjeruje da ima podataka o stranoj obavještajnoj službi ili doušnicima. 

Do kraja 1950-ih, izraelski Mossad aktivno je pratio odbjegle nacističke ratne zločince, a Zala sumnja da su možda bili u kontaktu sa Švicarcima. To bi švicarskim vlastima dalo osnovu da zadrže dosjee zapečaćenim, budući da se osjetljive informacije vezane uz strane obavještajne agencije često redigiraju.

Drugi povjesničari, poput Jakoba Tannera, kažu da tajnost dosjea otkriva više o Švicarskoj nego što bi ikada mogli otkriti o Mengeleu. "To je sukob između nacionalne sigurnosti i povijesne transparentnosti, a u Švicarskoj često prevladava ovo prvo", navodi. 

'BLIŽI MU SE KRAJ' /

Vladimir Putin nikad nije izgledao lošije: Je li u pitanju bolest ili nedostatak botoksa?

Zašto su tako dugo tajni?

Tanner je bio član Bergierove komisije 1990-ih koja je ispitivala odnose neutralne Švicarske s nacističkom Njemačkom, posebno ulogu švicarskih banaka.

Vrlo je upoznat sa švicarskom osjetljivošću i sramotom zbog njezine uloge u Drugom svjetskom ratu, kada su židovske izbjeglice odbijene na granici, dok su švicarske banke čuvale novac židovskih obitelji koje su kasnije umrle u nacističkim koncentracijskim logorima. "Problem je za demokratsku državu što su ti dosjei još uvijek zatvoreni“, tvrdi Tanner, koji smatra da je moguće da je Mengele bio u Švicarskoj 1961. 

Bochsler je izrazio strah da će dosjei biti redigirani. "Uopće ne vjerujem (vlastima, op.a.). Bojim se da će izgledati kao Epsteinovi dosjei. Zašto su ovi Mengeleovi dosjei tako dugo zatvoreni?", pita se. 

Mengele je desetljećima bio predmet teorija zavjere. Nikada nije uhićen ni osuđen za zločine. Pokopan je pod lažnim imenom nakon što je umro u Brazilu 1979. godine. 

Tijelo je ekshumirano šest godina kasnije, a konačno je DNK analiza 1092. godine potvrdila da se doista radi o njemu. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!