Loše vijesti za Ukrajince koji su pobjegli od rata: Zelenski pozvao EU da 'riješi to pitanje'
Formalna dob za regrutaciju u Ukrajini počinje s 25 godina, ali muškarcima je općenito zabranjeno napuštanje zemlje od 23. godine
Europska unija razmatra ograničavanje pristupa privremenoj zaštiti vojno sposobnih Ukrajinaca u sklopu programa koji je za više od četiri milijuna ljudi omogućio da žive u državama članicama EU-a od 2022., piše Euronews.
Zemlje poput Poljske i Njemačke nastoje isključiti vojno sposobne muškarce iz statusa koji im daje pravo boravka i rada u EU-u do ožujka 2027.
Prema trenutnim pravilima, Ukrajinci mogu dobiti zaštitu sličnu izbjegličkoj bez podnošenja zahtjeva za azil. To omogućava Direktiva EU-a o privremenoj zaštiti, iznimna mjera aktivirana nekoliko dana nakon ruske invazije, a koja se od tada svake godine obnavlja.
Sužavanje sheme
Na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a u Luksemburgu u četvrtak, raspravljalo se o nekoliko opcija za sužavanje sheme, potvrdili su diplomati za Euronews. Prijedlog koji je dobio najveću podršku isključio bi ukrajinske muškarce u dobi od 23 do 60 godina koji ispunjavaju uvjete za vojnu službu.
Prema Europskoj komisiji, svaki revidirani pristup trebao bi uzeti u obzir jesu li podnositelji zahtjeva imali zakonsko odobrenje za napuštanje Ukrajine.
Pravila za izvanredna stanja
Prema pravilima za izvanredna stanja, većini muškaraca u dobi od 23 do 60 godina zabranjeno je napuštanje zemlje, iako za određene skupine postoje izuzeća. To uključuje osobe s invaliditetom, one koji se smatraju nesposobnima za vojnu službu, očeve troje ili više djece mlađe od 18 godina i pojedince koji pružaju cjelodnevnu njegu bolesnim rođacima.
Formalna dob za regrutaciju u Ukrajini počinje s 25 godina, ali muškarcima je općenito zabranjeno napuštanje zemlje od 23. godine.
Unatoč tim ograničenjima, neki muškarci u dobi za regrutaciju ilegalno su prešli ukrajinsku granicu i potom dobili zaštitu u zemljama EU-a.
Bijeg od rata
Odrasli muškarci čine 26,6 posto ukrajinskih izbjeglica u Europi, iako ne postoje podaci koji pokazuju koliko ih je u dobi za vojsku ili koliko ih je došlo ilegalno.
"Primijetili smo da se priljev [ukrajinskih] ljudi u dobi za obvezni vojni rok povećao u posljednjih nekoliko mjeseci“, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt.
Iako se privremena zaštita primjenjuje diljem EU-a, provjere ispunjavanja uvjeta razlikuju se među državama članicama.
Belgija, primjerice, od podnositelja zahtjeva traži da dostave dokaz da su legalno napustili Ukrajinu, što onima koji su otišli ilegalno otežavadobivanje zaštite. Poljska, nasuprot tome, daje zaštitu Ukrajincima kada stignu na poljski teritorij.
Zemlje EU-a koje primaju najveći broj podnositelja zahtjeva su Njemačka (1.274.955 osoba; 29,4 posto ukupnog broja korisnika EU-a), Poljska (961.405 osoba, odnosno 22,2 posto) i Češka (379.820 osoba; odnosno 8,8 posto).
Zelenski pozvao na 'rješavanje pitanja'
Strožiji privremeni režim zaštite također bi bio u skladu sa stavom ukrajinske vlade. Prošle godine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi se vojno sposobni muškarci koji su napustili zemlju "trebali vratiti" i pozvao partnerske zemlje da "riješe to pitanje".
Druga opcija koja je predložena tijekom rasprave bila je uskraćivanje privremene zaštite Ukrajincima koji dolaze iz područja zemlje koja se smatraju "sigurnima".
'Nije prihvatljivo'
Međutim, nekoliko europskih vlada usprotivilo se ovoj ideji. Tvrde da se nijedan dio Ukrajine ne može smatrati izoliranim od rata.
"Ovo rješenje za nas nije prihvatljivo", rekao je poljski državni podtajnik Maciej Duszczyk. "Točno znamo što se događa u Ukrajini. Ponekad poljski građani koji žive blizu granice također čuju eksplozije ruskih projektila koji napadaju civilne ciljeve vrlo blizu naših granica."
Povratak 'ovisan o okolnostima'
Druge zemlje, poput Španjolske ili Italije, podržavaju proširenje trenutnog okvira, zadržavajući njegov opseg nepromijenjenim.
"Svi ukrajinski građani trebali bi ostati [...] zaštićeni u svim zemljama EU-a. Naravno, također moramo krenuti prema učinkovitoj integraciji i dobrovoljnom povratku, ovisno o okolnostima“, rekao je španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska.
Izvori iz EU-a rekli su za Euronews da bi Europska komisija mogla predstaviti formalni prijedlog u nadolazećim tjednima ili najkasnije prije ljetne stanke.