Veliki udarac za tehnološkog diva: Zbog optužbi za ovisnost kod djece traže 200 milijardi dolara

Tvrtka Meta, vlasnik društvenih mreža Facebook i Instagram, suočava se s povijesnom tužbom na suđenju koje u utorak počinje u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, nakon što su se odvjetnici sporili oko svjedoka i pitanja odštete.

Koalicija saveznih država podigla je tužbu protiv Mete 2023. godine, a četiri države koje će sudjelovati u suđenju izabrane su da predstavljaju cijelu skupinu.

Odvjetnici država pokušat će dokazati da je Meta društvene mreže Facebook i Instagram namjerno učinila takvima da izazivaju ovisnost kod djece, što bi predstavljalo kršenje državnih i saveznih zakona.

Meta, koja ima više od tri milijarde korisnika diljem svijeta, proteklih je dana pokušala spriječiti da njezin bivši djelatnik i stručnjak Arturo Bejar svjedoči na suđenju.

Savezna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers odbacila je zahtjev tvrtke. U svojoj odluci zahtjev je opisala kao očajnički pokušaj da se tužiteljima "oduzme ključan svjedok". Bejar je ranije svjedočio protiv tvrtke, uključujući i na suđenju u saveznoj državi Novi Meksiko, na kojem je Meta izgubila parnicu.

Očekuje se da će odvjetnici Kalifornije, Colorada, Kentuckyja i New Jerseyja ispitivati Bejara o Metinim praksama kada je riječ o sigurnosti i rastu te o tome je li tvrtka u javnosti lažno prikazivala svoja saznanja, prema sudskom dokumentu.

RADNICI U STRAHU /

Velika kriza trese Njemačku! Gigant najavio otkaze, a onda je masa izašla na ulice

Meta pokušava ograničiti svjedočenja

Meta je u novom zahtjevu u ponedjeljak zatražila od sutkinje da ograniči svjedočenje drugog potencijalnog stručnjaka, Colina Grayja, kojeg države namjeravaju ispitivati o "mračnim obrascima", odnosno značajkama koje služe tome da tvrtka izmanipulira korisnike kako bi donijeli odluke koje ona preferira.

Osnivač i šef tvrtke Mark Zuckerberg jedan je od ključnih svjedoka za koje se očekuje da će dati iskaz.

Meta se "čvrsto ne slaže" s optužbama u suđenju, kazao je glasnogovornik za AFP.

Odvjetnik država na saslušanju prošlog tjedna kazao je da traže oko 200 milijardi dolara odštete, a ne kaznu u iznosu od više od bilijun dolara, kako je Meta tvrdila u dokumentima koje je predala sudu.

Odvjetnik je rekao da je Meta izračunala tu brojku kako bi djelovala "šokantno". Povrh financijske odštete, države traže da Meta promijeni svoje aplikacije.

Osam osoba prošlog je tjedna izabrano za savjetodavnu porotu, ali sutkinja će donijeti konačnu odluku. Očekuje se da će suđenje trajati šest tjedana, a presuda bi trebala biti donesena početkom listopada.

Premda to nije prva tužba protiv tvrtke koja upravlja društvenim mrežama zbog njihovih učinaka na mentalno zdravlje ili pitanja sigurnosti, mogla bi imati najveće posljedice dosad.

STEŽE SE REMEN /

Europski giganti najavili velike rezove, spominju se otkazi: 'Situacija je dramatična'

'Širi obračun'

Sutkinja Rogers i odvjetnici obiju strana prošlog su tjedna ispitivali moguće članove porote o njihovim stavovima prema društvenim mrežama i Meti, o tome imaju li oni ili njihova djeca korisničke račune na tim platformama te smatraju li da su društvene mreže odgovorne za mentalno zdravlje.

Jedan od potencijalnih porotnika kazao je da vjeruje da društvene mreže imaju ulogu u mentalnom zdravlju te usporedio "doomscrolling", odnosno prekomjernu konzumaciju digitalnih sadržaja, s kokainom.

Slučaj bi mogao biti "početak šireg obračuna" s Metom, kazala je profesorica prava i prodekanica Sveučilišta Stanford Nora Freeman Engstrom za AFP.

Bit će važno uočiti "jaz" između onoga što je Meta privatno znala i onoga što je objavljivala, rekla je Engstrom.

"Ogromno pitanje ovdje je reputacijska šteta", kao i prisiljavanje na velike promjene, pojasnio je za AFP Vincent Joralemon sa Sveučilišta Berkeley.

DOŠLO JE DO PROMJENE /

Stigli su novi podaci o inflaciji u Hrvatskoj! DZS objavio detaljne brojke

Usporedba s duhanskom industrijom

Stručnjaci uspoređuju suđenje s tri desetljeća starom nagodbom između nekoliko desetaka američkih saveznih država i najvećih američkih duhanskih kompanija.

"Stvarno izgleda kao (pitanje) duhana 1990-ih", rekao je Joralemon.

Dok se slučajevi o štetnosti društvenih mreža bave presjekom tehnologije i ovisnosti, slučaj protiv Mete usredotočen je na njezine poslovne prakse, što je slično situaciji kada su američki regulatori tužili tvrtke iz duhanske industrije, dodao je Joralemon.

Deseci američkih saveznih država tužili su četiri velike duhanske kompanije jer su umanjivale štetne učinke svojih proizvoda, a spor je završen povijesnom nagodbom iz 1998. godine koja je uključivala novčane kazne i promjene u oglašavanju proizvoda.

Te su tvrtke od tada platile više od 176 milijardi dolara, prema podacima Nacionalnog udruženja državnih odvjetnika.

Prema nagodbi, nastavit će plaćati devet milijardi dolara godišnje.