Ne prijete samo paklene vrućine i suše, meteorolozi najavili zabrinjavajuć scenarij
Europu je u svibnju već pogodio toplinski val, a meteorolozi upozoravaju da se će se idućih dana živa u termometru diljem kontinenta penjati do 40 Celzijevih stupnjeva
Klimatski stručnjaci upozorili su da je meteorološka pojava El Niño službeno počeo. Predviđa se da bi ove godine mogao biti rekordan i utjecati na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstva, ekosustave i dobrobit ljudi.
Već se predviđa da će ova godina biti jedna od najtoplijih otkako je mjerenja, a najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročno vremensko prognoziranje (ECMWF) ukazuje da ćemo tijekom ljeta i rane jeseni imati temperature više od normalnih, prenosi Euronews.
Prirodni fenomen, koji se događa svake dvije do sedam godina, javlja se kada temperatura površine mora u istočnom Tihom oceanu postane neuobičajeno topla.
To može dovesti do porasta globalnih temperatura i otvoriti put ekstremnim vremenskim događajima. Posljednji El Niño zabilježen je od svibnja 2023. do ožujka 2024. i pridonio je rekordnim vrućinama koje su dovele do niza smrtonosnih toplinskih valova, šumskih požara i poplava diljem svijeta.
Utjecaj El Niña
Europu je u svibnju već pogodio toplinski val, a meteorolozi upozoravaju da se će se idućih dana živa u termometru diljem kontinenta penjati do 40 Celzijevih stupnjeva, uz neugodne tropske noći.
No, El Niño ne utječe samo na temperature. Stručnjaci s nizozemskog Instituta za obrazovanje o vodi IHE Delft upozorili su da ovaj klimatski fenomen može imati ozbiljne posljedice i izazvati sušu, nesigurnost u opskrbi hranom pa čak i nestašicu električne energije.
Manjak oborina i niski riječni protoci mogu dovesti do široko rasprostranjene nestašice električne energije, posebno u regijama gdje je hidroenergija ključni dio energetskog miksa. To stvara veće troškove i emisiju CO2 jer se dobavljači električne energije oslanjaju na alternativna fosilna goriva poput nafte i ugljena.
Ekstremne vrućine također mogu smanjiti proizvodnju sunčeve energije zbog solarnog paradoksa. "Uobičajena je zabluda da više sunca znači više energije", kaže za Euronews Ioanna Vergini, osnivačica wfy24.com, platforme koja analizira vremenske podatke i trendove klimatskih promjena.
"Fotonaponske (PV) ćelije su poluvodiči i, kao i sva elektronika, gube učinkovitost s porastom temperature", pojašnjava. Za svaki stupanj iznad 25 Celzija, učinkovitost solarnih panela pada za otprilike 0,4 do 0,5 posto.
Europa nije imuna
IHE Delft radi u područjima svijeta koja su izravno pogođena El Niñom i upozorava da bi se nestašica hrane mogla pogoršati u sljedeće dvije godine. To je također problem za EU, koja godišnje uvozi oko 188,6 milijardi eura hrane iz drugih zemalja. Osnovne namirnice poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljive na kvarenje u ekstremnim klimatskim uvjetima.
Stručnjaci upozoravaju da se očekuje da će El Niño izazvati teške globalne suše ove i iduće godine. Ni Europa neće biti imuna.
"Toplije i suše vremenske prognoze za Nizozemsku i diljem Europe povećat će rizik od toplinskih valova i šumskih požara, za koje su suše poput 2018. i 2022. pokazale značajan utjecaj na ekosustave i ljudsko zdravlje“, upozorava IHE Delft.
Niski riječni protoci u Europi smanjit će dostupnost slatke vode, što bi moglo dovesti do ograničenja u poljoprivredi i korištenju rashladne vode u elektranama.
Neki meteorolozi predviđaju da tipičan El Niño uzrokuje privremeni porast globalne srednje temperature od 0,1-0,2 stupnja. To nije toliko značajno kao porast temperature uzrokovan klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem.