Gnjev u Tirani: Zašto je Ivanka Trump toliko razbjesnila Albance? 'Nismo na prodaju!'

U Tirani je za petak u 18 sati najavljen šesti po redu prosvjed građana radi kupnje napuštenog otoka Sazan od strane Ivanke Trump i njezinog supruga Jareda Kushnera.

Projekt izgradnje turističkog restora - koji uključuje 4,7 milijardi dolara težak ugovor o dijelu zaštićenog obalnog krajolika u Zvërnecu te ugovor o vojnoj bazi iz komunističkog doba, koja bi trebala biti kupljena za 1,4 milijarde dolara - otvorio je brojna ekološka, ali i politička pitanja u Tirani.

Albanska vlada na čelu s dugogodišnjim socijalističkim premijerom Edi Ramom u projektu vidi priliku priliku za jačanje albanskog luksuznog turizma. Ivanka Trump, "kulminaciju svog iskustva s nekretninama". Njezin otac, američki predsjednik Donald Trump, to naziva "popravnim projektom", a albanske ekološke skupine 'uništenjem prirode' i staništa divljiih životinja. Posebno, zaštićenih plamenaca. 

Okupljanje građana iz cijele zemlje

Napetosti su kulminirale u subotu, kada su se na plažama sporne lokacije pojavili buldožderi, a posvjednici u regiji sukobili s privatnim zaštitarima, nakon što su investitori pokušali postaviti bodljikavu žicu koja blokira pristup plaži. Od tada, tisuće građana - mahom mladih, žena s djecom i starijih - prosvjeduju u Tirani pozivajući na otkazivanje kontroverznog projekta i povrat zemljišta bivšim vlasnicima.

"Domovina nije na prodaju" i "Edi Rama, ostavka", samo su neki od transparenata ljutitih građana, a na današnji prosvjed dolazak su najavili i Albanci iz različitih dijelova zemlje. Okupljanje je planirano ispred Ureda premijera. 

Foto: Olsi Shehu/AFP/Profimedia

Rama: 'Ne postoji otok obitelji Trump'

Premijer Rama u četvrtak je u intervjuu za CNN ustvrdio da "projekta još nema". "Ne postoji nešto poput otoka obitelji Trump", istaknuo je te dodao: "Ne postoji nešto poput toga da obitelj američkog predsjednika preuzme zaštićena područja gdje će ubijati plamence". 

Međutim, ljutiti građani Sazan su već ranije prozvali "Trumpovim otokom" te upozorili da na njemu obitavaju životinje - između ostalog, plamenci i pelikani - čija su staništa sada ugrožena. Najavili da će prosvjedovati do ispunjenja svojih zahtjeva koji, između ostalog, uključuju: obustavu projekta, transparentnost u donošenju vladinih odluka, ali i ostavku Vlade, ukidanje statusa i pravnog okvira vezanog za strateške investitore, poništavanje promjena zakona o zaštićenim područjima te poništavanje promjena o albanskoj kulturnoj baštini. 

Pobuna građana privukla je i pažnju svjetskih medija, koji izvještavaju da se prosvjed iz Tirane već proširio na Drač i Vloru. "Prosvjednici kažu da planovi razvoja predstavljaju prijetnju plamencima - koji su zaštićena vrsta - kao i drugim vrstama u zaštićenom močvarnom području", piše BBC. Reuters i CNN izvijestili su da je riječ o jednom od najvećih prosvjeda u kojem tisuće građana zahtjeva ostavku premijera Edija Rame.

Uplitanje politike

Neki albanski mediji, pak, upozoravaju da su "ekolozi gurnuti u stranu", a da sada u prvi plan u prosvjedima izlaze "turbo patrioti" koji će se danas okupiti ispred Ureda premijera, dok se ekolozi okupljaju "ispred tornjeva".

Navodi se i da je, po svemu sudeći, kontrolu nad prosvjedom preuzela socijal-demokratska stranka Vetëvendosje, koja "održava svoju agendu patriotskim metodama i sloganima" te da su mnogi aktivisti Vetëvendosjea na društvenim mrežama objavili fotografije s prosvjeda u Tirani, pokazujući da su i oni dali svoj doprinos.

Ministrica: Gdje su bili ekolozi 2012.? 

Državna ministrica za parlamentarne odnose, Erjona Ismaili, komentirajući prosvjede, izjavila je da do 2012. na navedenom području ne samo da nije bilo plamenaca i pelikana, već nije bilo ni riba i to zbog tadašnje pogrešne politike zaštite okoliša vlade, ali i zbog ribolova dinamitom.

"Bila sam iznenađena činjenicom da ekolozi dolaze i prosvjeduju da ugrožavamo plamence. U Vlori se do 2012. riba lovila dinamitom. Gdje su bili ti ekolozi? U Vlori do 2012. nije bilo ribe, jer je dinamit uklanjao ribu i druge vrste, osim što je uništio svu floru i faunu u moru. Ekolozi, koji traže od vlade da ne ubija plamence ​​i pelikane - tada nije bilo ni jednog plamenca. Trebalo nam je 12 godina inicijativa da bismo dosegli raznolikost koju imamo danas“, rekla je Ismaili, dodajući da je za sprječavanje ovakvog projekta potrebno biti "vrlo antialbanski raspoložen". 

Foto: STRINGER/AFP/Profimedia

'Čisti grčki interes'

Zastupnik SP-a i član parlamenta Ardit Bido smatra, pak, da su u igri strani interesi. "Ovaj prosvjed započeo je zbog nekih banditskih scena koje su se dogodile u Zvërnecu. Reagirali smo zajedno s našim kolegama iz SP-a, otpustivši ravnatelja policije, privatnu policiju i bodljikavu žicu na javnom posjedu. Slažem se sa stanovnicima Zvërneca, svi oni imaju pravo vlasništva koje SPAK istražuje i tih 195 milijuna eura trebalo bi ići pravom vlasniku. Ova priča s plamencima trebala bi se razjasniti jer tamo postoji civilni aerodrom od 1920-ih. 

Ovdje također imamo faktor koji dokazuje da imamo posla s nekim stranim interesima u igri. Imamo turistička odmarališta od Krfa do blizine Ulcinja koja generiraju stotine milijuna eura. Ovdje ih nemamo. To se planira kao turistička odmarališta. Čisti grčki interes ogledao se u reakciji grčke države, oporbe i grčke većine, u otvaranju preko 1000 IP-ova, koji ovdje umjetno napumpavaju ekološki pokret, koji su hibridni rat, koji su ljudi koji nikada nisu bili tamo - pretvorili u pokret plamenaca. Ovo se iskorištava jer ćemo te turiste odvesti iz Grčke", ustvrdio je Bido. 

Analitičar: Prosvjed nema veze s projektom 

Analitičar Fitim Zekthi smatra da tisuće građana na ulicama Tirane nisu povezane s problemom Zvërneca, već reakcija na situaciju u zemlji. "Po mom mišljenju, ovo je prvi prosvjed u Albaniji možda u 30 godina gdje su ljudi na trgu na potpuno osoban način, bez ikakvog većeg političkog poticaja, i s političkim ciljevima rušenja vlade, uz ostale manje zahtjeve", rekao je Zekthi.

Istaknuo je da je ovo izvanredna stvar za politički razvoj Albanije jer pokazuje da ljudi mogu reagirati.

"Ovo je prosvjed, to je reakcija na stanje u zemlji. To je prosvjed ne zbog siromaštva i bijede, niti zbog nezaposlenosti, to je prosvjed puno širi od toga, to je prosvjed zbog cijele situacije. Teoretski gledano, ljudi reagiraju na ovaj način ne samo u Albaniji, već i u drugim zemljama svijeta, kada je njihovo dostojanstvo ugroženo, kada se osjećaju poniženo, kada se osjećaju ignorirano, kada se osjećaju istjerano", rekao je.

Međutim, postoje i oni koji se pitaju zbog čega je problematičan projekt Zvërneca Ivanke Trump, a nisu problematični "mafijaški tornjevi u Tirani", izborni zakon, grčke ili turske hidroelektrane. Amerikanci u Zvërnecu, ali ne i grčka tvrtka koja je "osvojila luku Drač"?

Prema anketi o izgradnji turističkog naselja koju je proveo anketar Eduart Zaloshnja, a u kojoj je sudjelovalo 1900 ispitanika, čak 55 posto Albanaca izjavilo je da bi se turističko naselje u Zvërnecu trebalo izgraditi. Preko 39 posto ispitanika je skeptično prema izgradnji, dok se s gradnjom ne slaže njih 6 posto. 

Što planiraju Kushnerovi?

Trumpova kći Ivanka izjavila je da su ona i suprug Jared područje oko kojeg se sada u Albaniji lome koplja otkrili tijekom planinarenja. "Bili smo na brodu prijatelja i stali smo se okupati. U osnovi, tako smo ga i pronašli. Plivali smo do otoka. Išli smo na planinarenje, bosi sve do vrha, i bili smo jednostavno očarani", rekla je Ivanka gostujući u podcastu Davida Senre.

Fascinacija je rezultirala projektom izgradnje luksuznih hotela, predstavljenim prije više od dvije godine. Prema njemu, hoteli, vile i apartmani bili bi smješteni u rezervatu divljih životinja zaštićenog područja delte Vjosa-Narta. Cijela priča obuhvatila bi i projekt pretvaranja bivše vojne baze na Sazanu u odmaralište.

Ivanka Trump posjetila je Vloru 2024. u pratnji arhitekata i investitora, a susrela se tada i s Ramom. Albanska vlada iste je godine dala preliminarno odobrenje za projekt koji je Kushner predložio krajem 2024. Tvrtka Atlantic Incubation Partners, povezana s Kushnerovim fondom Affinity Partners, vrlo brzo nakon najave projekta dobila je status "strateškog investitora". 

Tvrtka je, međutim, na upit Al Jazeere putem PR agencije poručila da razvoj projekta vodi Sazan Real Estate Development LLC, a ne Affinity Partners, te da svi uključeni investitori to čine "u svom osobnom svojstvu". Iz te tvrtke, pak, poručili su da su "uzbuđeni zbog prilike" da se stvori destinacija svjetske klase i ostvari jedno od najvećih privatnih ulaganja u povijesti regije.

Foto: Olsi Shehu/AFP/Profimedia

Rama: 'Nema šanse da se zaustavi'

Prošlog mjeseca, na lokaciji su s radovima započeli bageri i druga teška mehanizacija. Radovi su uključivali otvaranje pristupnih ruta, kopanje u pijesku, čišćenje zemljišta među borovima i postavljanje ograde. 

Prema pisanju The Washington Posta, projekt ima dva dijela: luksuzni projekt na plaži na mediteranskoj obali Albanije i još jedno odmaralište na obližnjem nenaseljenom otoku Sazan. Ivanka Trump u nedjelju je projekt nazvala "kulminacijom svog iskustva u nekretninama".

"To je nevjerojatan, prekrasan privatni otok od 1400 hektara usred Mediterana", izjavila je u podcastu Davida Senre kada je opisala kako su ona i suprug otkrili lokaciju. 

Premijer Rama, koji se nada da će projekt omogućiti Albaniji da se distancira od svoje komunističke prošlosti i postane glavna globalna turistička destinacija, izjavio je da se zemlja ne bi trebala bojati "izvanrednog projekta poput ovog". "Nema šanse da se ova investicija zaustavi dok sam ja ovdje", poručio je.

Strateška vojna lokacija i tajni tuneli

Albanija je lani zabilježila rast turizma od 15 posto, a turiste mami prekrasnim krajolicima i cijenama koje su znatno niže od sličnih destinacija diljem Europe. Sazan je njezin najveći otok te određena vojna zona isključenja koja se nalazi na strateški važnoj lokaciji između Otrantskih vrata i ušća Vloreskog zaljeva, koja označava granicu između Jadranskog i Jonskog mora.

Osim što je poznat po svojoj bogatoj povijesti i navodnom ukazanju Djevice Marije, otok je tijekom Drugog svjetskog rata korišten kao baza za njemačke i talijanske podmornice, a nakon odvajanja od komunizma, povremeno se koristio i kao sklonište brodova te područje za vježbe britanske kraljevske mornarice.

Tu se krije i najmanje 3600 sporadično raspoređenih nuklearnih bunkera sovjetskog tipa izgrađenih tijekom Hladnog rata, koje Kushner planira uključiti u svoje planove za turističko odmaralište, iaklo je napomenuo da će neka od skloništa biti sačuvana. Tu je i najmanje deste milja podzemnih tunela iz komunističko doba te objekti namijenjeni skladištenju vojnih zaliha i streljiva. 

Foto: Olsi Shehu/AFP/Profimedia

Stručnjakinja: 'Sada vidimo cijelu sliku'

Najviše polemike izaziva činjenica da bi se resort trebao graditi unutar prirodnog rezervata divljih životinja. Okolne kristalno čiste vode čine pomorski nacionalni park Karaburun-Sazan - jedno od najvrjednijih područja bioraznolikosti Albanije i ključnog odmorišta za ptice selice duž jadranske obale.

Eva Kushova, stručnjakinja za održivi turizam i izvršna direktorica albanske neprofitne organizacije Destination Management Organization, smatra da si Albanija ne može dopustiti postati novi Dubai. "Vizija ove vlade je transformirati Albaniju u zemlju nebodera i elitnog turizma, ali vjerujemo da Albanija prvo treba služiti vlastitom narodu, a ne uništavati svoju povijest i prirodu zbog luksuznog turizma", rekla je u razgovoru za Al Jazeeru.

Pokrenuta je i peticija kojom je prikupljeno preko 60.000 potpisa kojima se poziva na prekid gradnje. Kushova napominje, prosvjedi u Tirani posljedica su zakona koji je albanski parlament odobrio u veljači 2024., a kojim je ukinuta zabrana gradnje u zaštićenim područjima. Prosvjede je izazvala i gradnja nove zračne luke u Vlori, blizu zaštićenog područja Narta-Zvernec.

"Sada vidimo cijelu sliku. Čini se da je sva ova gradnja planirana prije mnogo godina: zračna luka, vojni otok Sazan i obližnja laguna Zvernec, sve obećano tvrtki Jareda Kushnera i drugim zajedničkim investitorima za izgradnju luksuznih odmarališta", rekla je Kushova dodajući da organizacije za zaštitu okoliša nemaju ništa protiv luksuznih odmarališta, ali da bi se ona trebala razvijati s potpunom transparentnošću, zakonodavstvom i u konzultaciji s lokalnim zajednicama.

Joni Vorpsi, prosvjednik i član Udruge za zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša u Albaniji, opisao je projekt kao "uništenje prirode".

Projekt pod istragom

U cijelu priču uključila se i albanska državna Agencija za borbu protiv korupcije. Potvrđeno je da je pokrenuta istraga vezana uz projekt i promjenu statusa zaštićenog područja Vjosa-Narta. Također će istražiti kako su dužnosnici uspjeli zaobići uobičajeni sustav javnih natječaja za ugovore, kao i porijeklo sredstava korištenih za kupnju zemljišnih vlasničkih listova.

Prema Washington Postu, koji je lokaciju posjetio 2024., na ovom zaštićenom području pronađeni su znakovi koji čak zabranjuju i kampiranje, da bi albanska vlada 2024. izmjenama zakona na takvom zemljištu dopustila gradnju luksuznih turističkih objekata s "5 ili više zvjezdica". 

Ta zakonska promjena ujedno je postala ključna točka aktualnih prosvjeda, a građani od vlade zahtjevaju da se zakon ukine, dok albanska vlada tvrdi da je zemljište namijenjeno projektu u privatnom vlasništvu. 

Foto: Olsi Shehu/AFP/Profimedia

Povijest kontroverznih projekata

Trumpov zet Jared Kushner ima povijest kontroverznih projekata, a pod lupom javnosti našao se nekoliko puta kada je napustio mjesto Trumove desne ruke tijekom predsjednikovog prvog mandata i krenuo s privatnim biznisom. Više o tome možete pročitati OVDJE. 

U intervjuu za The Post 2024., Kushner je priznao da je imao koristi od odnosa koje je stekao dok je bio na vlasti, ali je rekao da ne prodaje pristup. "Mnogi ljudi" napuštaju vladu i "nekako prodaju svoje usluge, znate, na temelju svojih veza. Nisam to htio učiniti", rekao je Kushner. "Oduvijek sam bio investitor", ustvrdio je. 

Njegov Affinity Partners krajem prošle godine našao se u kontroverznoj priči i u Srbiji. Tvrtka je, naime, planirala pomoći u razvoju luksuznog projekta vrijednog 500 milijuna dolara, koji bi uključivao hotel s Trumpovim brendom, luksuzne apartmane, trgovine i muzej u bivšem sjedištu jugoslavenske vojske u Beogradu. 

Srbijanski parlament u studenom je donio poseban zakon kojim se omogućuje izgradnja luksuznog projekta da bi mjesec dana kasnije tužitelji optužili četiri osobe, uključujući vladinog ministra, za zlouporabu položaja i krivotvorenje dokumenata povezanih s projektom.

Kushner se povukao iz investicije, a dužnosnici koji su s objekta uklonili zaštitu kulturne baštine, sada se suočavaju sa suđenjem. Affinity Partners je uslijed kontroverzi oko zaštite kulturne baštine i navoda o korupciji u Srbiji ustvrdio da bi "značajni projekti trebali ujedinjavati, a ne razdvajati".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!