Ovako sada izgleda rodna kuća Adolfa Hitlera: Od srijede će imati novu ulogu

Od srijede, 22. srpnja 2026. godine, policija u austrijskom Braunauu na Innu ima novi dom: policijska stanica i okružno policijsko zapovjedništvo sada se nalaze na adresi "Salzburger Vorstadt 15", piše u utorak Deutsche Welle (DW)

To je vijest koja bi rijetko koga zanimala da na tom mjestu, u travnju 1889. godine, nije rođen Adolf Hitler. Samoproglašeni nacistički "vođa" (Führer) Trećeg Reicha Europi i svijetu donio je Drugi svjetski rat s desecima milijuna žrtava i bio je glavni odgovoran za Holokaust, sustavno ubojstvo oko šest milijuna Židova.

Hitlerovi roditelji, koji su ondje živjeli u unajmljenom stanu, odselili su se nakon samo nekoliko mjeseci. Danas ova zgrada iza sebe ima vrlo burnu povijest: Nakon pripajanja Austrije Trećem Reichu u ožujku 1938. godine, nacistička stranka NSDAP otkupila je Hitlerovu rodnu kuću i u njoj osnovala svoj kulturni centar.

Nakon rata objekt je vraćen prijašnjim vlasnicima, a država je postala zakupac pa je zgrada služila kao knjižnica, zatim kao škola, a na kraju i kao radionica za osobe s invaliditetom. Od 2011. godine zgrada je prazna. Republika Austrija 2016. godine donijela je odluku o izvlaštenju nekretnine kako bi spriječila neonaciste da to mjesto prisvoje za svoja hodočašća. Cilj je bio "neutralizacija cijelog mjesta".

URNEBES U FRANCUSKOJ /

U predizbornoj utrci Hitler i Zielinski: 'Potpuno je izmaklo kontroli, moja žena plače'

Obnova vrijedna 20 milijuna eura

Austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo je "Povjerenstvo za povijesno ispravan odnos prema rodnoj kući Adolfa Hitlera" i povjerilo mu zadaću da razvije koncept za buduću uporabu ove povijesno opterećene nekretnine. Povjerenstvo se založilo za „socijalno-humanitarnu ili administrativno-državnu namjenu“.

Oskar Deutsch, predsjednik Židovske općine u Beču i član spomenutog povjerenstva, izjavio je 2023. za DW: "Uvijek se radilo o tome da ova kuća ne postane mjesto okupljanja nacista." Deutsch je dodao da je mogao zamisliti i druge namjene, ali je naglasio "da je ovdje predviđena policijska postaja jedne demokratske pravne države, čija je zadaća, između ostaloga, djelovati protiv neonacističkih aktivnosti". Međutim, prema anketi iz 2023. godine, samo šest posto Austrijanaca složilo se s useljenjem policije.

Povjesničar Oliver Rathkolb, također član povjerenstva, u pisanoj izjavi za DW objašnjava: "Kao prvu opciju jednoglasno smo predložili neku instituciju koja slavi život, kao što je 'Volkshilfe' (humanitarna organizacija), ali su oni to odbili. Zahvaljujući policijskoj postaji, Hitlerovi obožavatelji bit će odvraćeni od namjere da se fotografiraju i snimaju selfije ispred potpuno preuređene kuće."

U tu svrhu država je za oko 20 milijuna eura potpuno preuredila zgradu, uključujući i naglašeno jednostavno pročelje. Novo pročelje neće imati nikakvu informativnu ploču. Štoviše, stručno povjerenstvo preporučilo je da se spomen-kamen, koji se nalazi ispred kuće i potječe iz Mauthausena – najvećeg koncentracijskog logora u Austriji – premjesti na neko drugo mjesto u Braunauu. Na njemu piše: "Za mir, slobodu i demokraciju. Nikada više fašizam. Milijuni mrtvih opominju." Međutim, općina je odlučila drukčije i ostavila kamen tamo gdje je i bio.

POTRESNA ISPOVIJEST /

Himmler mu je djed?! Slučajno saznao da je unuk nacističkog zločinca: 'Naišao sam na fotografiju'

Mračna povijest policije u doba nacizma

Građani Braunaua na konačni rezultat gledaju s podijeljenim osjećajima. "Ovdje je propuštena jedinstvena povijesna prilika da se rodna kuća najvećeg masovnog ubojice u povijesti čovječanstva iskoristi na trajan i povijesno odgovoran način", kaže za DW Evelin Doll, rođena u Braunauu i glasnogovornica lokalne građanske inicijative "Diskurs Hitlerhaus". "Naravno da grad ne snosi odgovornost za to, ali Braunau se u cijelom svijetu povezuje s činjenicom da je ovdje rođen najveći masovni ubojica čovječanstva – i tako će uvijek ostati."

"U posljednjih više od 25 godina bilo je dovoljno ideja i inicijativa da se ova kuća iskoristi kao mjesto susreta za mir, slobodu, demokraciju i toleranciju. Dakle, za sve poruke koje su i danas iznimno važne za budućnost", objašnjava Evelin Doll. "Međutim, sve te ideje su odbijene i sada je ovdje useljena policijska postaja, što je kritizirano iz više aspekata."

Pod tim se misli i na ulogu policije tijekom nacionalsocijalizma: nakon što je Hitler 1936. imenovao Heinricha Himmlera za "šefa njemačke policije", policija i SS sve su više djelovali ruku pod ruku. Posebno se Tajna državna policija – Gestapo – razvila u središnji instrument terora ovog režima te je bila ključna u progonu političkih protivnika, kao i u drugim nacističkim zločinima.

Florian Kotanko, predsjednik Udruge za suvremenu povijest Braunaua, ne želi povlačiti paralele s razdobljem nacizma: "Živimo u demokratskoj pravnoj državi i policija je jedan od njezinih instrumenata. Sve dok policija može odgovarati za loše ponašanje i dok policajci završavaju na sudu, načelno nezadovoljstvo i nepovjerenje prema instituciji policije nije na mjestu." Što se tiče rješenja za Hitlerovu rodnu kuću, on za DW kaže: "Vlasnik, Republika Austrija, jednostavno je tako odlučio."

I na posljednjoj Hitlerovoj prijavljenoj adresi u Njemačkoj smještena je policija. Zgrada na adresi "Prinzregentenplatz 16" u münchenskoj četvrti Bogenhausen pripadala je Hitleru sve do njegove smrti. Nakon toga služila je u razne administrativne svrhe. Od 1998. ondje se nalazi policijska stanica. Nedavno je otvorila svoja vrata za odabrana događanja kako bi pokazala da je na tom mjestu s teškom prošlošću danas dom demokratskih vrijednosti.

TORTA UKRAŠENA SVASTIKAMA /

Proslavili rođendan najzloćudnijeg političara: Nitko nije primijetio što rade

Austrija – teško suočavanje s prošlošću

Austrija se već desetljećima bori sa svojom nacionalsocijalističkom prošlošću i vlastitom odgovornošću za ratne zločine. Iako je zemlja dugo njegovala mit da je bila "prva Hitlerova žrtva", povijesna je činjenica da su mnogi Austrijanci s oduševljenjem pozdravili Anschluss 1938. godine, kao i da su sudjelovali u Holokaustu te u brutalnim ratnim zločinima Wehrmachta na Balkanu. Tijekom nacističke vladavine ubijeno je oko 65.000 austrijskih Židova, dok je njih 130.000 bilo prisiljeno pobjeći.

Sjena te prošlosti službeno je uzdrmala zemlju tek osamdesetih godina prošlog stoljeća. To je uslijedilo nakon prikazivanja američke televizijske serije Holokaust, ali prije svega kroz aferu povezanu s Kurtom Waldheimom, koji je bio glavni tajnik UN-a i predsjednik Austrije, kada je javnosti otkrivena njegova uloga tijekom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji – kao časnika Wehrmachta.

Desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), koju su 1956. osnovali bivši nacisti, osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima 2024. godine, ali nije uspjela sastaviti vladu.

Prema reprezentativnoj internetskoj anketi iz 2025. godine, provedenoj za konzervativno-desni časopis "Pragmaticus", 39 posto ispitanih Austrijanaca slaže se ili uglavnom slaže s tvrdnjom da bi "konačno trebalo staviti točku na bavljenje nacionalsocijalizmom".