Rusija otvorila novu frontu oko BiH: 'Nikakve ovlasti taj čovjek nema'
Rusija smatra da takve ovlasti može imati samo visoki predstavnik čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
Ruska Federacija odbila je priznati američkog diplomata Louisa Crishocka kao prvog čovjeka međunarodne uprave u BiH, koji je nedavno imenovan vršiteljem dužnosti visokog predstavnika, te smatra da je to učinjeno mimo legalne procedure.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je u nedjelju, odgovarajući na upite Federalne novinske agencije (FENA), da Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika.
"Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira da gospodina Louisa Crishocka predstave kao ‘privremenog visokog predstavnika’ nemaju pravnu osnovu", ustvrdila je.
Zaharova je ponovila stav Rusije da takve ovlasti može imati samo visoki predstavnik čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
"Nikakve ovlasti u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršitelj dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje", izjavila je Zaharova, čije je odgovore objavilo i veleposlanstvo Ruske Federacije u BiH na svojoj Facebook stranici.
Spor oko bonskih ovlasti
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira nedavno je imenovao američkog diplomata Louisa Crishocka vršiteljem dužnosti visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta s te pozicije.
Crishock je do tada bio glavni zamjenik visokog predstavnika. Rusija je još 2021. zamrznula sudjelovanje u radu PIC-a nakon Schmidtova imenovanja, smatrajući da je i ono provedeno mimo legalne procedure.
Crishock je prošloga tjedna u medijskim istupima izjavio da ima bonske ovlasti, koje uključuju mogućnost nametanja odluka i smjenjivanja dužnosnika. Rusija smatra upravo suprotno.
"Takozvane ‘bonske ovlasti’ krše sve odredbe Dejtonskog sporazuma. Mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne raspolaže izvanrednim ovlastima", rekla je Zaharova.
Traži se Schmidtov nasljednik
Moskva je istodobno ponovila stav da Ured visokog predstavnika (OHR) treba što prije zatvoriti. Prema ruskom stajalištu, visoki predstavnik trebao bi posredovati i poticati dijalog, a ne donositi odluke umjesto domaćih institucija.
SAD i europske zemlje još se nisu dogovorili o nasljedniku njemačkog političara Christiana Schmidta na čelu međunarodne uprave u BiH. O tome bi se ponovno trebalo razgovarati na sjednici PIC-a u utorak, 14. srpnja.
Dio članica Europske unije protivi se imenovanju američkog favorita, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, za novog visokog predstavnika. Francuska je, pak, kandidirala Renéa Troccaza.
U medijima se kao mogući kandidat spominje i danski diplomat Peter Sørensen. On je trenutačno posebni predstavnik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine, a ranije je vodio Izaslanstvo Europske unije u BiH.