Rusija zatvara granične prijelaze s tri europske zemlje: Razlog o kojem se nagađa je jeziv

Rusija je od srijede obustavila promet kroz nekoliko željezničkih graničnih prijelaza s Finskom, Estonijom i Latvijom, priopćila je Moskva. U naredbi Kremlja objavljenoj u utorak nije naveden razlog za zatvaranje. U izjavi se spominje samo "privremena obustava" kretanja ljudi, vozila, robe i tereta preko odabranih željezničkih prijelaza duž dijelova ruske državne granice. Ruskom Ministarstvu vanjskih poslova naloženo je da o odluci obavijesti Finsku, Estoniju i Latviju.

Najveći broj zatvaranja utjecat će na finsku granicu, uključujući željezničke kontrolne točke Vyborg, Vartsilya, Lyuttya, Sankt Peterburg-Finlandsky i Svetogorsk, piše Euronews. Željeznički promet bit će zaustavljen i na kontrolnom punktu Pechory-Pskov na rusko-estonskoj granici i na kontrolnom punktu Pytalovo na granici s Latvijom.

KAOS NA JUGU /

Ukrajinci slave, opet je pukla Putinova mreža! 'Svi okruzi su potpuno ili djelomično bez struje'

Zašto bi Rusija zatvorila granične prijelaze?

Prije nekoliko dana, Finska je najavila planove za partnerstvo s američkom obrambenom tvrtkom Lockheed Martin kako bi izgradila prvi europski centar za održavanje višecijevnih raketnih sustava (MLRS) u Tampereu. Vijest je izazvala bijes i prijetnje u Rusiji, a prvi zamjenik predsjednika Odbora za obranu ruske Državne dume Aleksej Žuravljov optužio je Finsku da postaje "druga Ukrajina" i otvoreno zaprijetio da Moskva ima vojnu moć uništiti pola zemlje.

Od ruske invazije na Ukrajinu, Finska je značajno pojačala svoju obrambenu poziciju usred sve češćih ruskih provokacija. Granica s Rusijom zatvorena je od 2023., a Helsinki je optužio Moskvu za orkestriranje hibridnih operacija i širenje vojne infrastrukture duž granice. Prema nedavnoj danskoj istrazi, Rusija značajno pojačava svoju vojnu prisutnost na granici NATO-a u pripremi za potencijalni budući rat sa savezom.

Moguća mobilizacija u Rusiji

Još jedan razlog za iznenadnu odluku o zatvaranju željezničkih graničnih prijelaza su glasine o nadolazećoj mobilizaciji u Rusiji. Ruske vlasti navodno raspravljaju o novom valu mobilizacije već ove jeseni. Prema nekim izvješćima, to bi se moglo objaviti u listopadu nakon izbora za Državnu Dumu, donji dom ruskog parlamenta. Glasanje je zakazano za 18. i 20. rujna. Vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski također je rekao da bi Rusija ove jeseni mogla pribjeći novom valu mobilizacije, ističući i rujansko glasanje. Prema kijevskim dužnosnicima, Moskva se priprema pozvati desetke tisuća svježih vojnika kako bi nadoknadila rastuće gubitke na bojištu.

Prvi val onoga što je Moskva nazvala "djelomičnom mobilizacijom" u rujnu 2022. izazvao je prosvjede i potaknuo stotine tisuća Rusa na bijeg u inozemstvo. Od tada Kremlj izbjegava taj korak, s obzirom na to koliko je nepopularan i kako bi mogao izazvati nezadovoljstvo u društvu.

Centar za strateške i međunarodne studije otkrio je u siječnju da je Rusija do prosinca 2025. pretrpjela oko 1,2 milijuna žrtava na bojnom polju, uključujući do 325 000 poginulih vojnika. Kako bi nadoknadila te ogromne gubitke, Moskva mora regrutirati više od 30.000 novih vojnika svaki mjesec.

Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da je u prva tri mjeseca 2026. ugovore potpisalo oko 70.500 novih ruskih vojnika, što je za oko 30.000 manje od cilja ruskog Ministarstva obrane. Prema izvješćima medija, vježbe masovne mobilizacije održane su u ruskoj Volgogradskoj regiji sredinom lipnja, a pozvani su i relevantni dužnosnici susjednih regionalnih uprava. Rusija tvrdi da se takve vježbe održavaju svake godine.